Od 5000. p.n.e. do 33. god.

Kada je nastalo prvo naselje na položaju današnjeg Samobora ne može se točno utvrditi, jer do sada u samom gradu nisu nađeni predpovijesni nalazi.

5000.- 4000. p.n.e.

Kamene sjekire, Gradišće, 5000.-4000. p.n.e., Samoborski muzej

Po brežuljcima oko Samobora, na Stražniku, Hajdovčaku i Gradišću pronađeni su predpovijesni predmeti: kamene sjekire, posuđe, dijelovi oružja i alata što nam govori da današnji dolinski položaj Samobora nije odgovarao potrebama tadašnjeg čovjeka.

Za razvoj urbane sredine je ovaj kraj imao sve: rijeku, dolinu, uzvisine za zaštitu i sigurnost i ravnicu prema Savi ispresijecanu putevima.

9.- 5. st. p.n.e.

Vrčevi, nekropola Budinjak, 9.-5. st. p.n.e., Samoborski muzej

Nasljeđe materijalne kulture metalnih doba, (bakrenog brončanog i željeznog) nalazi se na više lokaliteta po kojima zaključujemo o postojanju naselja na Kosovcu iznad Bregane, Velikom Lovniku, Popov-dolu, Budinjaku…

3.- 1. st. p.n.e.

Keltski novac, Okić, 3.-1. st. p.n.e., Samoborski muzej

Iz vremena prisustva keltskog plemena Tauriska važan je nalaz srebrenih novčića "Samoboraca", koji su nađeni u blizini Okića. Pretpostavlja se da je u okolici Samobora bila i kovnica tog novca.