Grb i zastava
Evo nešto i o obćinskom grbu i zastavi.
Sigurno je, da je samoborska obćina poput ostalih sličnih slobodnih i poveljenih obćina imala svoj posebni pečat. Taj se pečat rabio kao vjerodostojni znak javnih pisama, koje je obćina izdavala. Odkada se obćina njime služila i kako je prvobitno izgledao, ne zna se, jer nam se iz XIII. do XV. vieka nije sačuvalo ni jedno obćinsko pismo. Prvi put nalazimo obćinski pečat na sačuvanim nam pismima iz XVI. vieka. Taj pečat je bio okrugao, 31 mm u promjeru. Na čijem se vidi kula od tesanog kamena s otvorenim vratima i 4 kruništa. Kula stoji na gromadi kamenja. Sa svake strane kule raste grana. Grb okružuju dva međusobno odieljena kolobara, medju kojima je skraćeni napis:
S/IGILLUM/ COM/M/V/N/ITATIS DE ZAMOBOR 3)
Ovaj je pečat obćini potvrdio kralj Ljudevit II. u Budimu pismom izdanim u sriedu prije blagdana Male Gospe g. 1525. Tu se veli: «Dozvoljavamo gradjanima i obćini trgovišta Samobor, da oni i svi njihovi nasljednici od sada i na sva buduća vremena mogu i smiju se služiti uviek vlastitim pečatom i voskom zelene boje u pečaćenju obćinskih pisama kao i svim stvarima i poslovima njihovim poput naših slobodnih gradova, što ovime dopuštamo, dozvoljavamo, privoljujemo i pristajemo». I kralj Ferdinand I. je to isto potvrdio poveljom izdanom u Beču u petak poslije blagdana jedanaest hiljada djevica godine 1528.
Osim navedenog pečata rabila je obćina još jedan nešto veći i nešto đrugčiji. Na njemu se vidi također kula s 5 kruništa, a nad vratima su u I. katu 4 prozora, kojih na starijem pečatu nema. Uz kulu je sa svake strane grm. G. Laszowski drži, da taj pečat nije stariji od kraja XVIII. stoljeća. 4) Oba ova pečata čuva obćina još danas.
Ima još i treći grb obćine, na kome se vidi kula na briegu, sa strana po grana, u I. katu 3 prozora, a na vrhu kruništa vire 4 ljudske glave. Taj je grb netko narisao negdje sredinom XDC. stoljeća.
Na molbu obćine g. 1909. izdao je kr. zemaljski arhiv naris obćinskog grba. Prema ovome bi grb izgledao ovako: Pozadina štita crvena; na gromadi pećina kula od bielog kamena sa svodjenim ulazom i otvorenim vratima. Nad vratima su 3, a u I. katu 4 prozora. Lievo i desno uz kulu je grana sa zlatnim i zelenim grančicama. Na vrhu kule je razdieljeno krunište.
Poput ostalih poveljenih i slobodnih obćina imala je i samoborska obćina svoju vlastitu zastavu, koja se izvješivala u svečanim zgodama, naročito na Blaževo, kao na dan izbora novog sudca i ostalog magistrata. Pod tom zastavom je na Tielovo stupao u obhodu cieli magistrat. Odkada je obćina imala svoju zastavu, nije poznato. Bit će već od davne starine. God. 1683. čitamo u obćinskim računima, da je sudac Juro Bedečić izdao 28 dinara, »od male zasztaue koia se na piacz nozsi« i 1 for. »od druge zasztaue koia sze vu tabor noszi». Kako se stara zastava iztrošila, dala je obćina g. 1756. načiniti liepu novu, od crvene polusvile. Na jednoj strani te zastave naslikan je veliki crni dvoglavi orao. U sredini tog orla izradjen je živim bojama grb trgovišta Samobor. Grb je izrađen u štitu s crvenom pozadinom. Pećina, na kojoj je kula, jest modre boje. Kula ima samo jedan prozor, a pred otvorenim vratima stoji čovjek (valjda stražar) u oklopu. 5) Taj grb je zacielo naslikan točno prema grbu, kakav je bio na staroj zastavi, te je vjerojatno, da su to prave boje grba, a ne one, kako ih ima naris kr. državnog arhiva. Grb obkoljuju dva razdieljena kolobara, medju kojima je ovaj napis:
VEXILLUM PRIVILEGIATI OPPIDI
OPPIDANORUM EXPENSIS IUDEX
17. CIVIUM SZAMOBOR 56.
F. F.
Na drugoj strani zastave je prekrasna slika razpetog Isusa i pokraj nje napis:
SALVATOR MUNDI SALVA NOS.
3) Slovo Z u Zamobor je u pečatu položeno.
4) Laszowski, Prilog k hrvatskoj sfragistici, Viestnik hrv. arheol. dr., L, str. 131—132.
5) Ova se zastava čuva u obćinskom arhivu. Razderana je, ali slike su vrlo dobro sačuvane. Još u novije doba se izvješivala na obćinskoj zgradi.
Izvor: "Samobor", izdanje odbora za proslavu 700-godišnjice Samobora kao slobodnog i poveljenog trgovišta 1242. - 1942.; pretisak 2004. |
