Osnovna gospodarska djelatnost, kroz cijelu povijest Samobora, bilo je obrtništvo. Slijedom te tradicije, Samobor je sve do današnjih dana ostao pojam gospodarstva i centar obrtništva na najširem području koje ga okružuje.

Pored brojnih ograničavajućih čimbenika socijalističkog gospodarstva, Samobor je i do osnutka Republike Hrvatske bio u samom vrhu općina i gradova ondašnje države po gospodarskoj snazi, stupnju zaposlenosti i mnogim drugim mjerilima osobnog i zajedničkog standarda, u prvom redu zbog brojnih pogodnosti koje je već tada Samobor nudio obrtnicima.

Danas je Samobor moderni industrijsko – prerađivački i obrtnički centar regije, a samoborsko je gospodarstvo zadržalo svoju vitalnost i prilagodilo se novim tržišnim uvjetima gospodarenja, pronašavši nove tehnološke i organizacijske oblike opstanka na domaćem i inozemnom tržištu.

Osim primjene novih tehnologija, samoborsko gospodarstvo može se pohvaliti i očuvanjem starih tradicijskih obrta kao što su umjetnička obrada kristala, medičarstvo i licitarstvo, umjetnička bravarija, slaganje keramičkih peći, remenarstvo i tapetarstvo, proizvodnja tradicionalnih mesnih prerađevina, izrada suvenira i tradicijskog nakita, proizvoda od lana, proizvodnja bermeta i muštarde te poznate samoborske kremšnite.

U Samoboru je razvijeno obrtništvo te malo i srednje poduzetništvo s 1.167 registriranih obrta te 732 trgovačka društva, a prema evidenciji Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, krajem 2010. godine, Grad Samobor je na Forbesovoj listi najuspješnijih gradova zauzeo visoko četvrto mjesto.