Gradonačelnik
Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN br. 33/01., 60/01., 129/05., 109/07., 125/08. i 36/09.) člancima 14. do 17. uređena su pitanja suradnje gradova s drugim odgovarajućim jedinicama lokalne samouprave u zemlji i inozemstvu. Sukladno citiranim odredbama Zakona u Statutu Grada Samobora (Službene vijesti Grada Samobora br. 6/09. – pročišćeni tekst) člancima 20. – 22. utvrđeni su oblici suradnje s drugim jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave. U ranijem sustavu Općina Samobor sukladno tada važećim propisima ostvarila je suradnju s drugim općinama i gradovima u zemlji i inozemstvu, te je Grad Samobor kao njezin pravni slijednik nastavio većim dijelom započetu suradnju.
Sukladno članku 69. Poslovnika Gradskog vijeća Grada Samobora za međugradsku i međuopćinsku suradnju osnovan je poseban Odbor za međugradsku i međunarodnu kao stalno radno tijelo Grada Samobora, koja prati stanje i odnose međugradske i međunarodne suradnje s drugim gradovima i lokalnim jedinicama u zemlji i inozemstvu, te daje Gradskom vijeću prijedloge i mišljenja za razvoj suradnje i međusobnih odnosa.
Najstarija suradnja temeljena na službenim dokumentima predstavničkog tijela je suradnja s Gradom Wirgesom iz SR Njemačke, a koja se na temelju Povelje o partnerstvu započeta 1974. godine, kontinuirano i sadržajno odvija. Suradnja je realizirana kroz razne oblike, a prije svega kulturne, gospodarske, sportske, humanitarne i turističke. Ova suradnja najizražajnija je bila za vrijeme Domovinskog rata kada su nam prijatelji iz Grada Wirgesa neposredno pomagali kroz razne oblike humanitarne pomoći te novčanim donacijama, koju smo upravo 2004. zadnju primili u iznosu od 5.000€. Za vrijeme posjeta delegacije Grada Wirgesa dogovorena je daljnja suradnja do kraja 2009. godine, kroz razmjenu kulturno umjetničkih i športskih društava, kao i osnovnih i srednjih škola, a poseban naglasak je dat razvoju gospodarske suradnje na nivou regije u što bi se uključila i Zagrebačka županija. Suradnja se dalje razvija kontinuirano i 2009. godine povodom 35 godišnjice izdana je zajednička spomenica suradnje i partnerstva.
Suradnja s Gradom Velesom započela je 1977. godine o čemu je donijeta i Odluka Skupštine općine Samobor, a nakon toga su potpisane povelje o bratimljenju i trajnoj suradnji. Ova suradnja temelji se na kulturnom događaju iz 1938. godine kada je makedonski pjesnik Koča Racin iz Velesa objavio i tiskao u Samoboru prvu zbirku pjesama na makedonskom jeziku što je obilježeno spomen pločom na tadašnjoj tiskari Perkovčevoj ulici u Samoboru te postavljanjem spomenika Koči Racinu u parku kod Muzeja. Suradnja s Gradom Velesom bila je intenzivna u ranijem razdoblju i posebno se razvila gospodarska suradnja, no za vrijeme Domovinskog rata, a zbog poznatih prometnih problema, ta suradnja je posustala i tek su nakon 2000. godine na inicijativu Grada Velesa ponovno započeti kontakti. Nakon 2000. godine opet je došlo do zastoja zbog problema u Makedoniji te je prema mišljenju Odbora ova suradnja nastavljena. Uz opisane probleme u vezi suradnje treba istaknuti da Makedonsko društvo u Hrvatskoj i Zajednica Makedonaca u Hrvatskoj kontinuirano obilježavaju svoj praznik Ilinden u Samoboru u čemu im pomaže i Grad Samobor te i oni potiču nastavak suradnje s Gradom Velesom. Suradnja je intenzivnije nastavljena od 2006. godine i razvija se najviše na kulturnom planu.
Suradnja sa Stari Gradom s Hvara započela je 1996. godine i od tada se razvija uglavnom na kulturnom i sportskom polju i Odbor ocjenjuje da je treba dalje nastaviti, a što je 2005. godine potvrđeno potpisom Povelje o suradnji te se dalje svake godine nastavlja razmjena kulturno – umjetničkih društava, kao i njihovo sudjelovanje na gospodarskom sajmu u Samoboru.
Suradnja s Gradom Pečuhom započela je 2000. godine, a vezano uz obostrani interes za čuvanje, održavanje i promicanje umjetničkog stvaralaštva akademika Zlatka Price. Akademik Zlatko Prica rođen je u Pečuhu 1916. godine, a kasnije već prije II. svjetskog rata često boravi u Samoboru gdje stvara svoj dom i tu trajno boravi. S Gradom Pečuhom je već 2001. godine započela aktivnost na stvaranju zajedničke zaklade Zlatko Prica koja aktivnost zbog bolesti, a kasnije i smrti Zlatka Price je tek završena 2006. godine. Slijedom ovih aktivnosti nastavljena je suradnja i razmjenom kulturno umjetničkih društava (TD Ferdo Livadić) priređivanje zajedničkih izložaba, a što je rezultiralo sklapanjem sporazuma o suradnji i prijateljstvu, koji je svečano potpisan 15.12.2004. godine u Pečuhu. Grad Pečuh je srednje europski grad s oko 200.000 stanovnika s velikom domicilnom zajednicom Hrvata udruženih u Klub “August Šenoa” s Hrvatskim učilištem u Mađarskoj s bogatom kulturnom baštinom, s jakim gospodarskim potencijalom i u neposrednoj blizini s granicom Hrvatske. U 2005. godini realizirani su određeni oblici suradnje i prijateljstva i potpisan je Sporazum o suradnji. Nakon 2005. godine osnivanjem zajedničke Zaklade Zlatko i Vesna Prica najveća aktivnost odvija se preko nje te se svake godine preko ljeta u Taru u kući Zlatka Price održava zajednička likovna kolonija i raznim drugim zajedničkim programima obogaćujemo ovu suradnju tako da je u 2009. godini na zajedničkoj sjednici Mađarske i Hrvatske Vlade ova suradnja istaknuta kao primjer uspješne suradnje gradova. Treba posebno naglasiti da je u 2010. godini Pečuh proglašen europskim gradom kulture te je za ovu godinu predloženo niz zajedničkih programa čija realizacija ovisi o financijskim mogućnostima.
S Gradom Chassieu suradnja je započela 2007. godine razmjenom delegacija s time da je 2008. godine donesena Odluka o suradnji, a 2009. godine potpisana je Povelja o suradnji. Grad Chassieu ima oko 10.000 stanovnika i član je Gradske zajednice Grada Liona. Grad Chassieu ima neke slične karakteristike kao i Grad Samobora, kao što su blizina velikog grada, ubrzani razvoj gospodarstva i doseljavanja stanovništva, te veliki broj raznih kulturnih i sportskih udruga, te sukladno Povelji o suradnji i financijskim mogućnostima treba utvrditi daljnji sadržaj i oblike suradnje.
Kao početak suradnje između Samoboru i Parabiaga možemo označiti godinu 1966., kada Gradsko društvo Crvenog križa Samobora počinje plemenitu suradnju sa AVIS-om Parabiago. Tadašnja vlast Zagreba i Milana dogovorila je suradnju na humanitarnom nivou. Milano je predložio AVIS Parabiago, a Zagreb naš samoborski Crveni križ. Prvi veći susret dobrovoljnih darovatelja krvi počeli su 1967. godine kojem su bili nazočni i tadašnji predsjednik Općine Samobor. g. Petar Keserić sa svojim bližim suradnicima. Tijekom 1969. i 1970. došlo je i do sportskih susreta između dva grada, a tijekom domovinskog rata građani Parabiaga slali su i humanitarnu pomoć u obliku hrane, lijekova i sl. Zahvaljujući gosp. Carmineu Petroneu, dva građana Samobora, gosp. Hinko Šoić i pok. Čedomil Bastijančić dobila su visoko priznanje od organizacije Associazione volontari Italiani del sangue, a gosp. Petrone postao je počasni građanin Grada Samobora. Pri svakom susretu predstavnici dvaju gradova i crvenog križa Samobor razgovarali su o poslovnoj suradnji i bratimljenju dvaju gradova. 2008. godine u Samoboru je održan razgovor između predstavnika dvaju gradova na kojem je razmotrena institucionalizacija suradnje i prijateljstva, te donesena Odluka o partnerstvu i prijateljstvu koja je ostvarena 16. siječnja 2010. godine.
Gradovi prijatelji – drugi oblici međugradske i međunarodne suradnje
Suradnje s pojedinim gradovima nije potvrđena odlukama Gradskog vijeća već se odvija i vezana je za neke druge događaje i oblike koji su navedeni u danom pregledu.Određene suradnje tek su na početnoj inicijativi i traženju sadržaja i oblika. Tek u 2004. i 2006. godini Gradsko vijeće Grada Samobora utvrdilo je određena mjerila i kriterije za ostvarivanje međunarodne i međugradske suradnje koja treba ovaj saziv dograditi i potvrditi te u vezi istog utvrditi Program za realizaciju dogovorenih aktivnosti. U tijeku proteklog mandatnog razdoblja započeta je suradnja na nivou razmjena delegacija s gradovima i općinama u BiH, Novo Sarajevo i Ljubuški, ali se ta suradnja dalje nije razvijala, te zbog poznatih recesijskih problema ova suradnja je prekinuta.