Od bika Herkula do koze Nensi - Rogate životinje i bića u hrvatskoj likovnoj umjetnosti

OD BIKA HERKULA DO KOZE NENSI – rogate životinje i bića u hrvatskoj likovnoj umjetnosti

Otvorenje izložbe u petak, 9. listopada 2026. u 19 sati

Galerija Prica i Mala dvorana Galerije Prica

Trg Matice hrvatske 6, Samobor

Izložba je otvorena za posjetitelje do 31. prosinca 2026.

Radno vrijeme Galerije:

utorak do četvrtak 9 – 14h
petak 13 – 19h
subota, nedjelja 10 – 17h

ponedjeljkom, praznicima i blagdanima zatvoreno

Od bika Herkula do koze Nensi

Rogate životinje u hrvatskoj likovnoj umjetnosti od 19. stoljeća do danas

Poznati svjetski umjetnici Francisco Goya i Pablo Picasso, od svih su životinja najčešće slikali one rogate, i to posebno bika. Na novoj izložbi, iz serije animalističkih motiva koje Galerija Prica kontinuirano organizira od 2013. godine, su osim bika, zastupljene i mnoge druge vrste rogatih životinja, jeleni, krave, koze, jarci, nosorozi, kao i mnoga fantastično mitska bića poput minotaura, jednoroga ili hibrida, koje su umjetnici izmaštali dodajući  im jedan ili više rogova.  Rogate su životinje na početku svih likovnih pregleda, od najpoznatijih crteža u špiljama Lascauxa i Altamire, preko izvedbi na mnogim vrstama luksuznih i svakodnevnih predmeta. Također ih nalazimo u maestralnim djelima svjetskih umjetnika Aberta Dürera, Diega Velázqueza,  zatim poznatih animalista 19. st. Gustava Courbeta, Edwina Landseera, Rose Bonheur, a iz novije i suvremene umjetnosti u radovima Roberta Rauchenberga, Georgie O'Keeffe, performansima Rebece Horn i mnogim drugim izvedbenim oblicima.

Aktualna izložba u Galeriji Prica pruža širi pregled rogatih životinja hrvatske likovne umjetnosti i predstavlja generacijski susret starih i mladih umjetnika kroz razdoblje od 150 godina, umjetnika raznih škola (u početku dominantno münchenske i bečke, a kasnije uglavnom zagrebačke), različitih startnih pozicija (od onih grofovskog statusa do brojnih slabije imućnih). Nastojeći primarno istaknuti likovne kvalitete izložbom se akcentuiraju životinjska tijela i pokreti, a također i njihova prisutnost u širim panoramskim scenama, u društvu s ljudima pri raznim radovima. Ponekad u velikim grupama kroz krda ili na pašnjacima. Ima i brutalnih scena kao što je korida, ritualna borba bika i čovjeka koja demonstrira umjetničke dosege prikazivanja pokreta. Zastupljeni su i radovi što se odnose na smrt i ugroženost životinja, a otvaraju pitanja bioetičkih stavova o njihovoj ugroženosti i brutalnom mrcvarenju.

Interes prema antomskim realitetima i prizorima iz stvarnosti najviše je zastupljen na djelima umjetnika akademskog realizma te umjerenog modernizma kroz djela hrvatskih slikara okupljenih krajem devetnaestog i početkom 20. stoljeća u Münchenu. Zatim slijede pripadnici međuratne grupe “Zemlja” i nekoliko naivnih slikara, a dalje brojni nesputani istraživači i umjetnici svih modernističkih i suvremenih “izama “. Među autorima su doajeni i antologijska imena hrvatske umjetnosti, slikari Josip Račić, Miroslav Kraljević, Vladimir Becić, Ljubo Babić, Marino Tartaglia, Krsto Hegedušić, Đuro Tiljak, Slavko Kopač, Antun Motika, Ivan Kožarić, Ivo Šebalj, Albert Kinert, Ferdinand Kulmer, Boris Bućan, kao i kipari Robert Frangeš Mihanović, Marin Studin, Lujo Bezeredi, Ksenija Kantoci, Branko Ružić, Vojin Bakić, Dušan Džamonja, Josip Diminić, Marija Ujević Galetović, Vera Dajht Kralj, Ljubomir Stahov. Od zapaženih animalista ističu se Vladimir Filakovc i Slavo Striegl.  Iz grupe naivnih umjetnika istaknuti su Ivan Generalić, Ivan Večenaj, Matija Skurjeni, Slavko Stolnik.  

Zatim brojni nesputani istraživači i umjetnici svih modernističkih i suvremenih “izama“  (Antun Motika,  Ivo Šebalj, Slavko Kopač, Branko Ružić, Ferdinand Kulmer, Lujo Bezeredi,  Vojin Bakić, Josip Diminić, Dušan Džamonja, Ksenija Kantoci, Borka Avramova, Marija Ujević Galetović, Milena Lah, Nives Kavurić Kurtović, Boris Bućan).  Osim spomenutih kanonskih umjetnika na izložbi su zastupljeni i mnogi drugi istaknuti autori raznih stilova i poetika od sredine 20.st. do danas (Ljubomir Stahov, Josip Škerlj, Mladen Stilinović, Duje Jurić, Vladimir Meglić, Dubravka Babić, Zlatan Vrkljan, Dražen Trogrlić,  Marina Stoponja, Melita Kraus, Dalibor Stošić,  Bojan Šumonja, Ljubica Buble Dragojević,  Sanja Stašo, Ivica Malčić, Bane Milenković,  Svjetlan Junaković, Igor Grubić,  Matko Vekić, Damir Stojnić,Tomislav Buntak,  Denis Krašković,  Kristian Kožul , Petar Hranuelli, Petar Dolić, Margareta Vidmar, Robert Jozić, Krešimir Katušić, Ana Barbić Katičić,  Nikola Vrljić, Maja Bachler, Vlatka Škoro,  Danijel Srdarev, Mirna Kutleša, Robert Jozić,  Zoran Šimunović, Tin Samardžija, Manuela Pauk, Teo Kiš, Bartol Galović).

Zanimljivo je također spomenuti da su pojedini radovi s ove izložbe nastali izvan Hrvatske, primjerice kristalno stakleni bikovi Antuna Motike nastaju šezdesetih godina prošlog stoljeća u Muranu, jedna slika s prikazom mužnje krave Marina Tartaglie nastaje u Beču 1922. godine, impresije Ljube Babića s njegova puta u Španjolsku iz dvadesetih godina ostvarene su kroz maestralene akvarele, među kojima i  je „Korida“. Najpoznatiji bik Vojina Bakića „Veliki Bik” iz 1956. godine inicijalno je nastao kao središnji eksponat za XXVIII. bijenale u Veneciji.

Kao i prethodne tri izložbe o životinjama tako se i ova temelji na fundusima građe prikupljene iz muzejsko galerijskih institucija diljem Hrvatske, kao i radova pozvanih umjetnika i privatnih kolekcionara. Osim slika, skulptura, instalacija i umjetničkih objekata,  izložbu prati nekoliko filmova koji se referiraju na aktualno stanje životinja ili su pak edukativno dokumentarnog karaktera pokazujući nastanak pojedinh umjetničkih radova.

Snježana Pavičić