Grad Samobor

Gospodarstvo

Samobor je oduvijek bio obrtnički grad, a različitim poticajnim mjerama poduzetništvo i obrtništvo potiče se i danas.

Počeci gospodarskog razvoja

Samobor je smješten u sjeverozapadnom dijelu Zagrebačke županije gdje graniči sa Slovenijom, a nalazi se na udaljenosti od svega 20 km od Zagreba. Samobor se prostire na 249,5 km2, a u širem, administrativnom smislu obuhvaća prostor između rijeke Save i vrhova Samoborskog gorja gdje živi 37.663 stanovnika od kojih je 15.867 u samom Samoboru, a 21.796 ih živi u okolnih 78 naselja (izvor: Popis stanovništva 2011.). Poveljom kralja Bele IV. 1242. Samobor je dobio status slobodnog kraljevskog trgovišta, što je usmjerilo njegov gospodarski i demografski razvoj tijekom povijesti. Već tada grad je imao samostalnost i nezavisnost od feudalnih gospodara i banske vlasti te samostalnu unutrašnju upravu i sudstvo.

Kroz povijest, glavna djelatnost domicilnog stanovništva bilo je obrtništvo. Bakrena i željezna ruda vadila se od 16. stoljeća u Rudama pokraj Samobora. Osim rudnika u Rudama postojale su dvije manufakture stakla, a stanovništvo se bavilo i pravljenjem potaše, koja je bila važna sirovina za staklarsku i kemijsku proizvodnju.

Samoborsko gospodarstvo danas

Osnovna gospodarska djelatnost, kroz cijelu povijest Samobora, bilo je obrtništvo. Slijedom te tradicije, Samobor je sve do današnjih dana ostao pojam gospodarstva i centar obrtništva na najširem području koje ga okružuje. Pored brojnih ograničavajućih čimbenika socijalističkog gospodarstva, Samobor je i do osnutka Republike Hrvatske bio u samom vrhu općina i gradova ondašnje države po gospodarskoj snazi, stupnju zaposlenosti i mnogim drugim mjerilima osobnog i zajedničkog standarda, u prvom redu zbog brojnih pogodnosti koje je već tada Samobor nudio obrtnicima.

Danas je Samobor moderni industrijsko – prerađivački i obrtnički centar regije, a samoborsko je gospodarstvo zadržalo svoju vitalnost i prilagodilo se novim tržišnim uvjetima gospodarenja, pronašavši nove tehnološke i organizacijske oblike opstanka na domaćem i inozemnom tržištu, zbog čega je Samobor krajem 2010. godine na Forbesovoj listi najuspješnijih gradova zauzeo visoko četvrto mjesto. Osim primjene novih tehnologija, samoborsko gospodarstvo može se pohvaliti i očuvanjem starih tradicijskih obrta kao što su umjetnička obrada kristala, medičarstvo i licitarstvo, umjetnička bravarija, slaganje keramičkih peći, remenarstvo i tapetarstvo, proizvodnja tradicionalnih mesnih prerađevina, izrada suvenira i tradicijskog nakita, proizvoda od lana, proizvodnja bermeta i muštarde uz proizvodnju poznatih samoborskih kremšnita.

U Samoboru je razvijeno obrtništvo te malo i srednje poduzetništvo s 1.029 registriranih obrta te 894 trgovačka društva prema evidenciji Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva početkom 2012. godine. Stručnu pomoć poduzetnicima pruža Upravni odjel za gospodarstvo – Referada za gospodarstvo i poljoprivredu i Poduzetnički centar Samobor d.o.o. koji provode aktivnosti na jačanju i poticanju gospodarskog razvoja i poduzetničkih aktivnosti na području Samobora.

Poslovne zone

Poduzetnička zona Samobor smještena je 2,5 km istočno od Grada Samobora. Zona je smještena neposredno uz sadašnju prometnicu županijskog nivoa, te graniči s koridorom planirane željezničke pruge II. reda i s koridorom buduće planirane gradske obilaznice. Priključni čvor na državnu autocestu (A3) smjer Ljubljana – Zagreb – Beograd nalazi se na udaljenosti od 3 km, dok uz samu prometnicu prolazi županijska cesta Zagreb – Bregana. Udaljenost od državne granice prema Sloveniji je oko 8 km. Udaljenost zone od Zagreba je 20 km.

Zona je namijenjena malim i srednjim poduzetnicima, a predviđena je za proizvodnju i druge vrste poslovanja, uz uvjet da navedeni objekti i djelatnosti ne ugrožavaju okoliš. Ulična mreža u zoni spojena je na postojeće i GUP-om planirane ulice grada Samobora. Optimalna je direktna prometna povezanost zone s glavnim gradskim uličnim pravcima (Ulica grada Wirgesa, a u konačnici i sjeverna gradska obilaznica), bez dodatnog opterećenja ulica u stambenim dijelovima. Vlasnička struktura u zoni je privatno vlasništvo i gradsko vlasništvo. Upravljanje Poslovnom zonom u izravnoj je nadležnosti Grada Samobora, Upravnog odjela za gospodarstvo i financije te Upravnog odjela za prostorno uređenje, razvoj i upravljanje imovinom. Poduzetnički centar Samobor sudjeluje u posredovanju na otkupu zemljišta u gradskom i privatnom vlasništvu s ciljem objedinjavanja čestica, a u svrhu izgradnje poslovno – proizvodnih prostora. 

Pogodnosti za investitore

  • Za građevine koje će se graditi za obavljanje proizvodnih djelatnosti komunalni doprinos se umanjuje dodatno za 25 posto.
  • Pravne i fizičke osobe koje počinju obavljati djelatnost na području Grada Samobora oslobađaju se plaćanja poreza na tvrtku u prvoj godini poslovanja u iznosu od 100 posto, u drugoj 50 posto, a u trećoj 25 posto.
  • Grad Samobor donio je Odluku o izmjenama i dopunama Odluke o gradskim porezima, prema kojoj se obveznici poreza na tvrtku ili naziv zbog utjecaja gospodarske krize mogu osloboditi od plaćanja poreza na tvrtku za 50%. Uvjet je da nemaju dospjelih, a nepodmirenih obveza po osnovu poreza na tvrtku za ranija porezna razdoblja.
  • Pravne i fizičke osobe u slučaju otvaranja novog pogona radi proširenja proizvodnje ili novog zapošljavanja oslobađaju se obveze plaćanja komunalne naknade u u prvoj godini poslovanja u iznosu od 100 posto, u drugoj 50 posto, a u trećoj 25 posto.
  • Izmjenom Odluke o spomeničkoj renti, ista je smanjena sa tri kuna na jednu kunu po metru kvadratnom i to za korisnike prostora koji se bave proizvodnjom.
  • Tradicijska i deficitarna zanimanja koja se pretežno bave prerađivačkom djelatnošću ili proizvodnjom oslobođeni su od plaćanja spomeničke rente.

Tradicija i obrtništvo

Samoborsko gospodarstvo oduvijek se temeljilo na brojnim i raznovrsnim obrtima. Cehovski i zadružni oblik udruživanja obrtnika održao ih je u burnim vremenima opstojnosti na ovom prostoru. Mnogi stari obrti razvijeni su do savršenstva, tako da su njihovi proizvodi postali iznimno vrijedna umjetnička djela. I sam Franjo I. dodijelio je 1827. godine povelje nekim cehovima, priznavši im  status koji je osigurao njihov nesmetan razvoj. Prema zapisima, već od 1828. godine u Samoboru je djelovalo najmanje 8 cehova u koje su se vremenom udruživale zanatlije: mlinari, mesari, kožari, tkalci, stolari, tokari, kolari, krojači, čizmari, kovači, bravari, limari, čavlari. 1854. godine registrirano ih je već 154. Razvijeno obrtništvo bilo je temelj svekolike društvene nadogradnje: školstva, glazbene nadogradnje, kontinentalnog turizma, lječilišta i trgovina. Razvijena trgovina i javni promet u znatnoj mjeri su pogodovali razvoju obrtništva.

Registraciju obrta provodi nadležni Ured državne uprave u Županiji, ispostava Samobor, a rješenje za početak rada dobiva se u roku od 15 dana. Stručna poslovna organizacija članova obrtnika i trgovačkih društava koji obavljaju obrtničku djelatnost je Udruženje obrtnika Samobor, sa sjedištem u Šmidhenovoj ulici 34, Samobor.

 

Obrazovana radna snaga – sigurna budućnost

Razvijen je sustav predškolskog, osnovnog i srednjeg obrazovanja (Ekonomska, trgovačka i ugostiteljska škola Samobor, Srednja strukovna škola Samobor, Gimnazija A. G. Matoš). Na području Samobora djeluje i Centar za odgoj, obrazovanje i osposobljavanje mladeži Lug i Glazbena škola Ferdo Livadić.

Obrazovanje za potrebe poduzetništva provodi se putem Pučkog otvorenog učilišta, Poduzetničkog centra Samobor d.o.o. i Udruženja obrtnika Samobor. Obrazovanjem odraslih i to stjecanje srednje spreme, prekvalifikacije, doškolovanja, stručna osposobljavanja i usavršavanjabavi se Magistrae Vitae. Poduzetnici uče strane u školi stranih jezika Littera d.o.o. u Centru za strane jezike Samobor. Udio radno sposobnog stanovništva (15 – 65 godina) iznosi 67,90 posto. Područje grada Samobora bogato je kvalificiranom radnom snagom osposobljenom za mnoge gospodarske djelatnosti, posebno u tradicionalnim obrtima.

Infrastruktura

Dugogodišnja ulaganja urodila su razvijenom komunalnom infrastrukturom. Kroz Samobor prolaze brojne prometnice županijskog i državnog značaja, a Grad brine i o onima lokalnog karaktera. Kvalitetno je riješena opskrba pitkom vodom, električnom energijom te plinom. Odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda rješava se u skladu s uobičajenim standardima kulture življenja. Samoborsko komunalno poduzeće Komunalac d.o.o. objedinjava komunalne usluge za potrebe građana i brine o zaštiti površina i čistoći javnih površina, održavanju groblja i obavljanju pogrebnih usluga te nudi kompletnu pogrebnu opremu najviših standarda. Samoborska javna parkirališta, uređena su i održavana, a samoborska je tržnica po mnogočemu specifična. Subota je mnogima dan za odmor, ali i za posjet poznatom samoborskom sajmištu, koje je za mnoge gotovo neizbježna tradicija svake subote. Samobor je poznat po svojim prelijepim parkovima i cvijećem uređenim površinama koje tijekom cijele godine ispunjavaju zadovoljstvom posjetitelje grada. Za njih također brine, održava ih i uređuje Komunalac d.o.o..

Poljoprivreda

Samobor je po poljoprivrednim resursima jedan od bogatijih gradova Zagrebačke županije. Prema sastavu i konfiguraciji tla, klimatskim prilikama, sadašnjoj proizvodnji i mogućnostima organiziranja može se podijeliti na tri područja: ravničarsko, brežuljkasto i planinsko. Od ukupno 10672 ha poljoprivrednih površina prevladavaju oranice (44 posto), a slijede livade (36 posto), pašnjaci (13 posto) pašnjaci (13 posto) vinogradi (4 posto) i voćnjaci (3 posto). Poljoprivrednih kućanstava je 3423 ili 27 posto (prema popisu poljoprivrede iz 2003.). Obiteljska poljoprivredna gospodarstva posjeduju 96 posto ukupnih poljoprivrednih površina. Preostalih 4 posto je državno poljoprivredno zemljište. Gospodarstva s intenzivnom proizvodnjom su najčešće specijalizirana (proizvodnja mlijeka, odojaka, jaja, tov pilića…).

Najzastupljenije stočarske proizvodnje na obiteljskim gospodarstvima su govedarska i svinjogojska. Udio povrtlarstva, voćarstva i druge intenzivne proizvodnje koje su moguće na manjim površinama u strukturi obiteljske proizvodnje, ukazuje na nedostatak tehnoloških znanja i novčanog kapitala. Značajniji pomak učinjen je u proizvodnji jabuka. Međutim, u proizvodnji vina i grožđa postignuti su značajniji pomaci. Osnovane su Udruga vinara i udruga Samoborska vinska cesta, poboljšana je kakvoća i promocija samoborskih vina.

Stručnu pomoć poljoprivrednicima pruža Upravni odjel za gospodarstvo – Referada za gospodarstvo i poljoprivredu koja obavlja stručne i administrativno – tehničke poslove i poduzima aktivnosti na jačanju i poticanju poljoprivrednog razvoja, organizira i provodi savjetovanje u vezi s poljoprivredom te organizira stručne seminare i poduke poljoprivrednika te prikuplja i daje informacije o razvoju poljoprivrede na području Grada Samobora.

Trgovina

Trgovina je važna spona između proizvođača i potrošača i već dugi niz godina sudjeluje s velikim postotkom u ukupnom broju registriranih trgovačkih društava. Promatrano prema djelatnosti (NKD 2007) krajem 2011. godine u trgovini je bilo registrirano 325 trgovačkih društava od ukupno 981.

Radno vrijeme prodavaonica i drugih oblika trgovine na malo

Radno vrijeme prodavaonica i drugih oblika trgovine na malo samostalno određuje trgovac, temeljem Odluke Ustavnog suda i Zakona o trgovini (NN br. 87/08.; 96/08., 116/08.). Temeljem tih zakona Grad Samobor gotovo nema nikakvog utjecaja na radno vrijeme trgovina na svom području i trgovac nema obvezu prijavljivanja radnog vremena Uredu za gospodarstvo i financije Grada Samobora. Grad Samobor je temeljem postojećih zakonskih ovlasti donio Odluku o radnom vremenu prodavaonica i drugih oblika trgovina na malo (Službene vijesti Grada Samobora br. 1/09), kojom se utvrđuje da od ponedjeljka do subote mogu započeti s radom najranije u 06:00 sati, a završiti najkasnije u 23:00 sata.

Radno vrijeme u ugostiteljstvu

Radno vrijeme u ugostiteljstvu na području Grada Samobora regulirano je Zakonom o ugostiteljskoj djelatnosti (Narodne novine 138/06, 152/08, 43/09 i 88/10) i Odlukom o radnom vremenu u ugostiteljstvu (Službene vijesti Grada Samobora 2/2007).
Odlukom je propisano da izvršno tijelo, na ugostiteljev zahtjev, može rješenjem odrediti drugačije radno vrijeme od propisanog Zakonom i Odlukom, a radi organiziranja pojedinih prigodnih proslava (dočeka Nove godine, svadbi, maturalnih zabava i sličnih događanja). Zahtjev se podnosi Upravnom odjelu za gospodarstvo i financije, Samobor, Trg kralja Tomislava 5, najkasnije 30 dana prije održavanja proslave. Sve dodatne informacije dostupne su na telefon 3327 100.

Zaštita potrošača

Zaštita potrošača u Republici Hrvatskoj uređena je nizom zakona i podzakonskih akata. Najvažniji su Zakon o zaštiti potrošača (NN 79/07 i 127/07), Zakon o obveznim odnosima (35/05), Zakon o općoj sigurnosti proizvoda (NN 30/09) i Zakon o nedopuštenom oglašavanju (NN 43/09). Zakon o zaštiti potrošača uređuje zaštitu i osnovna prava potrošača pri kupnji proizvoda i usluga, zaštitu gospodarskih interesa potrošača kao i zaštitu od opasnosti za život i zdravlje, pravo na djelotvornu pravnu zaštitu, pravo na informiranje i izobrazbu potrošača. Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi propisano je da Grad u svom samoupravnom djelokrugu pored poslova kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana obuhvati i provođenje zaštite potrošača.
U skladu sa važećim zakonodavstvom u Samoboru je 2004. godine osnovana Udruga za zaštitu potrošača Grada Samobora Giznik 2, Samobor tel.: 3361 464, fax: 3362 926.

Krediti, jamstva, poticaji

Sukladno strateškim odredbama Grada Samobora, razvijaju se i provode mjere usmjerene na razvoj maloga gospodarstva u gradu. Tako su pokrenuti programi kreditiranja poduzetnika kroz subvenciju kamata. Pored programa kreditiranja, poduzetnicima su na raspolaganju neke od mjera bespovratnih potpora za programe i projekte koje su od posebnog interesa za grad Samobor. To su program potpore kapitalnim ulaganjima, program potpore inovatorima, program potpore umjetničkim i tradicijskim obrtima te subvencija za nastupe obrtnika na sajmovima i stručnim skupovima u zemlji i inozemstvu putem Udruženja obrtnika Samobor. U suradnji s Jamstvenom agencijom Zagrebačke županije za promicanje razvoja maloga gospodarstva provode se programi Regionalni jamstveni instrumenti i Jamstvene sheme Zagrebačke Županije.
Poduzetnicima su na raspolaganju i poticajne mjere Zagrebačke županije za dodjelu bespovratnih potpora za poticanje razvoja poduzetništva te poticajne mjere Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, Ministarstva turizama i ostalih domaćih i stranih donatora. Poduzetnički centar Samobor surađuje na realizaciji projekata i mjera u poticanju malog i srednjeg poduzetništva što uključuje informiranje, edukaciju i pomoć poduzetnicima kod pripreme zahtjeva za dodjelu bespovratnih pomoći.

Samoborski proljetni sajam