Grad Samobor

Gospodarstvo

Samobor je oduvijek bio obrtnički grad, a različitim poticajnim mjerama poduzetništvo i obrtništvo potiče se i danas.

Počeci gospodarskog razvoja

Samobor je smješten u sjeverozapadnom dijelu Zagrebačke županije gdje graniči sa Slovenijom, a nalazi se na udaljenosti od svega 20 km od Zagreba. Samobor se prostire na 249,5 km2, a u širem, administrativnom smislu obuhvaća prostor između rijeke Save i vrhova Samoborskog gorja gdje živi 37.663 stanovnika od kojih je 15.867 u samom Samoboru, a 21.796 ih živi u okolnih 78 naselja (izvor: Popis stanovništva 2011.). Poveljom kralja Bele IV. 1242. Samobor je dobio status slobodnog kraljevskog trgovišta, što je usmjerilo njegov gospodarski i demografski razvoj tijekom povijesti. Već tada grad je imao samostalnost i nezavisnost od feudalnih gospodara i banske vlasti te samostalnu unutrašnju upravu i sudstvo.

Kroz povijest, glavna djelatnost domicilnog stanovništva bilo je obrtništvo. Bakrena i željezna ruda vadila se od 16. stoljeća u Rudama pokraj Samobora. Osim rudnika u Rudama postojale su dvije manufakture stakla, a stanovništvo se bavilo i pravljenjem potaše, koja je bila važna sirovina za staklarsku i kemijsku proizvodnju.

Samoborsko gospodarstvo danas

Osnovna gospodarska djelatnost, kroz cijelu povijest Samobora, bilo je obrtništvo. Slijedom te tradicije, Samobor je sve do današnjih dana ostao pojam gospodarstva i centar obrtništva na najširem području koje ga okružuje. Pored brojnih ograničavajućih čimbenika socijalističkog gospodarstva, Samobor je i do osnutka Republike Hrvatske bio u samom vrhu općina i gradova ondašnje države po gospodarskoj snazi, stupnju zaposlenosti i mnogim drugim mjerilima osobnog i zajedničkog standarda, u prvom redu zbog brojnih pogodnosti koje je već tada Samobor nudio obrtnicima.

Danas je Samobor moderni industrijsko – prerađivački i obrtnički centar regije, a samoborsko je gospodarstvo zadržalo svoju vitalnost i prilagodilo se novim tržišnim uvjetima gospodarenja, pronašavši nove tehnološke i organizacijske oblike opstanka na domaćem i inozemnom tržištu, zbog čega je Samobor krajem 2010. godine na Forbesovoj listi najuspješnijih gradova zauzeo visoko četvrto mjesto. Osim primjene novih tehnologija, samoborsko gospodarstvo može se pohvaliti i očuvanjem starih tradicijskih obrta kao što su umjetnička obrada kristala, medičarstvo i licitarstvo, umjetnička bravarija, slaganje keramičkih peći, remenarstvo i tapetarstvo, proizvodnja tradicionalnih mesnih prerađevina, izrada suvenira i tradicijskog nakita, proizvoda od lana, proizvodnja bermeta i muštarde uz proizvodnju poznatih samoborskih kremšnita.

U Samoboru je razvijeno obrtništvo te malo i srednje poduzetništvo s 806 registriranih obrta te 1150 trgovačih društava prema evidenciji Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva iz lipnja 2018. godine. Stručnu pomoć poduzetnicima pruža Upravni odjel za gospodarstvo, razvoj i projekte Europske unije – Referada za gospodarstvo, poljoprivredu i civilnu zaštitu te Poduzetnički centar Samobor d.o.o. koji provode aktivnosti na jačanju i poticanju gospodarskog razvoja i poduzetničkih aktivnosti na području Samobora. Sve to upućuje na trend samozapošljavanja, odnosno bolju poduzetničku klimu obzirom na sve veći broj stanovnika grada koji se odlućuju na samostalne poduzetničke pothvate. 

Poslovne zone

Poduzetnička zona Samobor smještena je 2,5 km istočno od Grada Samobora. Zona je smještena neposredno uz sadašnju prometnicu županijskog nivoa, te graniči s koridorom planirane željezničke pruge II. reda i s koridorom buduće planirane gradske obilaznice. Priključni čvor na državnu autocestu (A3) smjer Ljubljana – Zagreb – Beograd nalazi se na udaljenosti od 3 km, dok uz samu prometnicu prolazi županijska cesta Zagreb – Bregana. Udaljenost od državne granice prema Sloveniji je oko 8 km. Udaljenost zone od Zagreba je 20 km.

Zona je namijenjena malim i srednjim poduzetnicima, a predviđena je za proizvodnju i druge vrste poslovanja, uz uvjet da navedeni objekti i djelatnosti ne ugrožavaju okoliš. Ulična mreža u zoni spojena je na postojeće i GUP-om planirane ulice grada Samobora. Optimalna je direktna prometna povezanost zone s glavnim gradskim uličnim pravcima (Ulica grada Wirgesa, a u konačnici i sjeverna gradska obilaznica), bez dodatnog opterećenja ulica u stambenim dijelovima. Vlasnička struktura u zoni je privatno vlasništvo i gradsko vlasništvo. Upravljanje Poslovnom zonom u izravnoj je nadležnosti Grada Samobora, Upravnog odjela za financije te Upravnog odjela za gospodarstvo, razvoj i projekte Europske unije. Poduzetnički centar Samobor sudjeluje u posredovanju na otkupu zemljišta u gradskom i privatnom vlasništvu s ciljem objedinjavanja čestica, a u svrhu izgradnje poslovno – proizvodnih prostora. 

Pogodnosti za investitore

  • Za građevine koje će se graditi za obavljanje proizvodnih djelatnosti komunalni doprinos se umanjuje dodatno za 25 posto.
  • Grad Samobor donio je Odluku o izmjenama i dopunama Odluke o gradskim porezima, prema kojoj se obveznici poreza na tvrtku ili naziv zbog utjecaja gospodarske krize mogu osloboditi od plaćanja poreza na tvrtku za 50%. Uvjet je da nemaju dospjelih, a nepodmirenih obveza po osnovu poreza na tvrtku za ranija porezna razdoblja.
  • Pravne i fizičke osobe u slučaju otvaranja novog pogona radi proširenja proizvodnje ili novog zapošljavanja oslobađaju se obveze plaćanja komunalne naknade u u prvoj godini poslovanja u iznosu od 100 posto, u drugoj 50 posto, a u trećoj 25 posto.
  • Izmjenom Odluke o spomeničkoj renti, ista je smanjena sa tri kuna na jednu kunu po metru kvadratnom i to za korisnike prostora koji se bave proizvodnjom.
  • Tradicijska i deficitarna zanimanja koja se pretežno bave prerađivačkom djelatnošću ili proizvodnjom oslobođeni su od plaćanja spomeničke rente.

Tradicija i obrtništvo

Samoborsko gospodarstvo oduvijek se temeljilo na brojnim i raznovrsnim obrtima. Cehovski i zadružni oblik udruživanja obrtnika održao ih je u burnim vremenima opstojnosti na ovom prostoru. Mnogi stari obrti razvijeni su do savršenstva, tako da su njihovi proizvodi postali iznimno vrijedna umjetnička djela. I sam Franjo I. dodijelio je 1827. godine povelje nekim cehovima, priznavši im  status koji je osigurao njihov nesmetan razvoj. Prema zapisima, već od 1828. godine u Samoboru je djelovalo najmanje 8 cehova u koje su se vremenom udruživale zanatlije: mlinari, mesari, kožari, tkalci, stolari, tokari, kolari, krojači, čizmari, kovači, bravari, limari, čavlari. 1854. godine registrirano ih je već 154. Razvijeno obrtništvo bilo je temelj svekolike društvene nadogradnje: školstva, glazbene nadogradnje, kontinentalnog turizma, lječilišta i trgovina. Razvijena trgovina i javni promet u znatnoj mjeri su pogodovali razvoju obrtništva.

Registraciju obrta provodi nadležni Ured državne uprave u Županiji, ispostava Samobor, a rješenje za početak rada dobiva se u roku od 15 dana. Stručna poslovna organizacija članova obrtnika i trgovačkih društava koji obavljaju obrtničku djelatnost je Udruženje obrtnika Samobor, sa sjedištem u Šmidhenovoj ulici 34, Samobor.

 

Obrazovana radna snaga – sigurna budućnost

Razvijen je sustav predškolskog, osnovnog i srednjeg obrazovanja (Ekonomska, trgovačka i ugostiteljska škola Samobor, Srednja strukovna škola Samobor, Gimnazija A. G. Matoš). Na području Samobora djeluje i Centar za odgoj, obrazovanje i osposobljavanje mladeži Lug i Glazbena škola Ferdo Livadić.

Obrazovanje za potrebe poduzetništva provodi se putem Pučkog otvorenog učilišta, Poduzetničkog centra Samobor d.o.o. i Udruženja obrtnika Samobor. Obrazovanjem odraslih i to stjecanje srednje spreme, prekvalifikacije, doškolovanja, stručna osposobljavanja i usavršavanjabavi se Magistrae Vitae. Poduzetnici uče strane u školi stranih jezika Littera d.o.o. u Centru za strane jezike Samobor. Udio radno sposobnog stanovništva (15 – 65 godina) iznosi 67,90 posto. Područje grada Samobora bogato je kvalificiranom radnom snagom osposobljenom za mnoge gospodarske djelatnosti, posebno u tradicionalnim obrtima.

Infrastruktura

Dugogodišnja ulaganja urodila su razvijenom komunalnom infrastrukturom. Kroz Samobor prolaze brojne prometnice županijskog i državnog značaja, a Grad brine i o onima lokalnog karaktera. Kvalitetno je riješena opskrba pitkom vodom, električnom energijom te plinom. Odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda rješava se u skladu s uobičajenim standardima kulture življenja. Samoborsko komunalno poduzeće Komunalac d.o.o. objedinjava komunalne usluge za potrebe građana i brine o zaštiti površina i čistoći javnih površina, održavanju groblja i obavljanju pogrebnih usluga te nudi kompletnu pogrebnu opremu najviših standarda. Samoborska javna parkirališta, uređena su i održavana, a samoborska je tržnica po mnogočemu specifična. Subota je mnogima dan za odmor, ali i za posjet poznatom samoborskom sajmištu, koje je za mnoge gotovo neizbježna tradicija svake subote. Samobor je poznat po svojim prelijepim parkovima i cvijećem uređenim površinama koje tijekom cijele godine ispunjavaju zadovoljstvom posjetitelje grada. Za njih također brine, održava ih i uređuje Komunalac d.o.o..

Poljoprivreda

Samobor je po poljoprivrednim resursima jedan od bogatijih gradova Zagrebačke županije. Prema sastavu i konfiguraciji tla, klimatskim prilikama, sadašnjoj proizvodnji i mogućnostima organiziranja može se podijeliti na tri područja: ravničarsko, brežuljkasto i planinsko. Od ukupno 10672 ha poljoprivrednih površina prevladavaju oranice (44 posto), a slijede livade (36 posto), pašnjaci (13 posto) pašnjaci (13 posto) vinogradi (4 posto) i voćnjaci (3 posto). Poljoprivrednih kućanstava je 3423 ili 27 posto (prema popisu poljoprivrede iz 2003.). Obiteljska poljoprivredna gospodarstva posjeduju 96 posto ukupnih poljoprivrednih površina. Preostalih 4 posto je državno poljoprivredno zemljište. Gospodarstva s intenzivnom proizvodnjom su najčešće specijalizirana (proizvodnja mlijeka, odojaka, jaja, tov pilića…).

Najzastupljenije stočarske proizvodnje na obiteljskim gospodarstvima su govedarska i svinjogojska. Udio povrtlarstva, voćarstva i druge intenzivne proizvodnje koje su moguće na manjim površinama u strukturi obiteljske proizvodnje, ukazuje na nedostatak tehnoloških znanja i novčanog kapitala. Značajniji pomak učinjen je u proizvodnji jabuka. Međutim, u proizvodnji vina i grožđa postignuti su značajniji pomaci. Osnovane su Udruga vinara i udruga Samoborska vinska cesta, poboljšana je kakvoća i promocija samoborskih vina.

Stručnu pomoć poljoprivrednicima pruža Upravni odjel za gospodarstvo, razvoj i projekte Europske unije – Referada za gospodarstvo, poljoprivredu i civilnu zaštitukoja obavlja stručne i administrativno – tehničke poslove i poduzima aktivnosti na jačanju i poticanju poljoprivrednog razvoja, organizira i provodi savjetovanje u vezi s poljoprivredom te organizira stručne seminare i poduke poljoprivrednika te prikuplja i daje informacije o razvoju poljoprivrede na području Grada Samobora.

Trgovina

Trgovina je važna spona između proizvođača i potrošača i već dugi niz godina sudjeluje s velikim postotkom u ukupnom broju registriranih trgovačkih društava. Promatrano prema djelatnosti (NKD 2007) krajem 2011. godine u trgovini je bilo registrirano 325 trgovačkih društava od ukupno 981.

Radno vrijeme prodavaonica i drugih oblika trgovine na malo

Radno vrijeme prodavaonica i drugih oblika trgovine na malo samostalno određuje trgovac, temeljem Odluke Ustavnog suda i Zakona o trgovini (NN br. 87/08.; 96/08., 116/08.). Temeljem tih zakona Grad Samobor gotovo nema nikakvog utjecaja na radno vrijeme trgovina na svom području i trgovac nema obvezu prijavljivanja radnog vremena Uredu za gospodarstvo i financije Grada Samobora. Grad Samobor je temeljem postojećih zakonskih ovlasti donio Odluku o radnom vremenu prodavaonica i drugih oblika trgovina na malo (Službene vijesti Grada Samobora br. 1/09), kojom se utvrđuje da od ponedjeljka do subote mogu započeti s radom najranije u 06:00 sati, a završiti najkasnije u 23:00 sata.

Radno vrijeme u ugostiteljstvu

Radno vrijeme u ugostiteljstvu na području Grada Samobora regulirano je Zakonom o ugostiteljskoj djelatnosti (Narodne novine 138/06, 152/08, 43/09 i 88/10) i Odlukom o radnom vremenu u ugostiteljstvu (Službene vijesti Grada Samobora 2/2007).
Odlukom je propisano da izvršno tijelo, na ugostiteljev zahtjev, može rješenjem odrediti drugačije radno vrijeme od propisanog Zakonom i Odlukom, a radi organiziranja pojedinih prigodnih proslava (dočeka Nove godine, svadbi, maturalnih zabava i sličnih događanja). Zahtjev se podnosi Upravnom odjelu za gospodarstvo, razvoj i projekte Europske unije, Samobor, Trg kralja Tomislava 5, najkasnije 30 dana prije održavanja proslave. Sve dodatne informacije dostupne su na telefon 3327 100.

Zaštita potrošača

Zaštita potrošača u Republici Hrvatskoj uređena je nizom zakona i podzakonskih akata. Najvažniji su Zakon o zaštiti potrošača (NN 79/07 i 127/07), Zakon o obveznim odnosima (35/05), Zakon o općoj sigurnosti proizvoda (NN 30/09) i Zakon o nedopuštenom oglašavanju (NN 43/09). Zakon o zaštiti potrošača uređuje zaštitu i osnovna prava potrošača pri kupnji proizvoda i usluga, zaštitu gospodarskih interesa potrošača kao i zaštitu od opasnosti za život i zdravlje, pravo na djelotvornu pravnu zaštitu, pravo na informiranje i izobrazbu potrošača. Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi propisano je da Grad u svom samoupravnom djelokrugu pored poslova kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana obuhvati i provođenje zaštite potrošača.
U skladu sa važećim zakonodavstvom u Samoboru je 2004. godine osnovana Udruga za zaštitu potrošača Grada Samobora Giznik 2, Samobor tel.: 3361 464, fax: 3362 926.

Krediti, jamstva, poticaji

Sukladno strateškim odredbama Grada Samobora, razvijaju se i provode mjere usmjerene na razvoj maloga gospodarstva u gradu. Tako su pokrenuti programi kreditiranja poduzetnika kroz subvenciju kamata. Pored programa kreditiranja, poduzetnicima su na raspolaganju neke od mjera bespovratnih potpora za programe i projekte koje su od posebnog interesa za grad Samobor. To su program potpore kapitalnim ulaganjima, program potpore inovatorima, program potpore umjetničkim i tradicijskim obrtima te subvencija za nastupe obrtnika na sajmovima i stručnim skupovima u zemlji i inozemstvu putem Udruženja obrtnika Samobor. U suradnji s Jamstvenom agencijom Zagrebačke županije za promicanje razvoja maloga gospodarstva provode se programi Regionalni jamstveni instrumenti i Jamstvene sheme Zagrebačke Županije.
Poduzetnicima su na raspolaganju i poticajne mjere Zagrebačke županije za dodjelu bespovratnih potpora za poticanje razvoja poduzetništva te poticajne mjere Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, Ministarstva turizama i ostalih domaćih i stranih donatora. Poduzetnički centar Samobor surađuje na realizaciji projekata i mjera u poticanju malog i srednjeg poduzetništva što uključuje informiranje, edukaciju i pomoć poduzetnicima kod pripreme zahtjeva za dodjelu bespovratnih pomoći.

Samoborski proljetni sajam