T T T
Veličina fonta
Disleksija font Veći razmak Označi poveznice
Kontrast Invert Crno/bijelo
Novosti   /   Kultura

O svemu što se radi u samoborskom POU

Razgovor: Jelena Vojvoda, ravnateljica POU Samobor

O svemu što se radi u samoborskom POU

Zgrada Hrvatskog doma na Trgu Matice hrvatske oduvijek je bila simbol bogate kulturne ponude našega grada, prostor u kojem su Samoborci, uz još neke manje, mogli konzumirati većinu svojih kulturnih potreba. Vremenom su se i potrebe i tehnologije mijenjale pa je tako i ova zgrada nakon potpunog fizičkog "makeovera", koji je plaćen iz gradskog proračuna, ušla u 21. stoljeće. O tome hoće li zasjati i svojim programima, kao i o svemu ostalome što se radi u samoborskom Pučkom otvorenom učilištu, govori njegova ravnateljica Jelena Vojvoda.     


- Prije nepunih dva mjeseca, nakon skoro godinu dana radova, otvorena je za posjetitelje nova kino dvorana, sve u sklopu obnovljene zgrade Hrvatskog doma. Koji su Vaši prvi dojmovi, ne samo što se tiče izgleda i funkcionalnosti cijelog prostora, već i njegove prihvaćenosti i posjećenosti?
- Prvo bih htjela istaknuti kako je reakcija publike na obnovljenu dvoranu kina i cijeli prostor izvrsna i dobivamo same pohvale. U prvih 10 dana nakon otvorenja imali smo, uz filmske programe, na izložbama i kazališnim predstavama više od 4 tisuće posjetitelja koji su došli na neko od događanja. I tijekom radova Samoborci su često svraćali provjeriti što se radi u zgradi i kako napreduju radovi, što nam je dalo dodatnu energiju da izdržimo tu mukotrpnu godinu bez dvorane, kada smo nastojali održati razinu i broj kulturnih događanja održavajući ih na alternativnim lokacijama. Prepoznali su to svi naši posjetitelji, jer i nakon tih prvih desetak dana bilježimo konstantan interes publike, koju smo očito zadržali, posebice za kino predstave. Tu imamo najveće povećanje, obzirom da smo prije imali oko 15 000 gledatelja godišnje, a sada smo u samo mjesec dana imali njih više od 5 000. 

- Kada bi ove brojke postale konstanta, bi li se samoborsko kino moglo samofinancirati? 
- Kada bi u kinu igrali samo veliki filmski hitovi, vjerojatno i bi. No, kino samo po sebi ima i dodatnu ulogu, ulogu podizanja razine filmske umjetnosti i pismenosti u zajednici te razvoja filmske publike. Nadalje, s HAVC-om je prije više godina zbog financiranja digitalnog projektora potpisan ugovor koji nas obvezuje da promoviramo i prikazujemo domaće filmove, zatim europske i dokumentarne filmove, dakle i onaj dio vrijedne filmske produkcije koja, nažalost, još uvijek ima samo uski krug gledatelja i sasvim sigurno nije u tom smislu isplativa. No, smatram da je ovaj pristup izvrsna  kombinacija, jer se upravo tako gradi i filmski obrazuje i razvija naša publika. 

- Ostalo nam je i Pop Up kino na Autobusnom kolodvoru, a tu su i putujuće kino, Teenoteka u Bunkeru, Cinema Caffe...
- Da. Tu je važno napomenuti da se i mi u Hrvatskoj, kao i velik dio Europe, borimo i susrećemo s problemom starenja populacije u svim segmentima života pa tako i u kulturi. Slijedom toga mladi sve manje sudjeluju kao publika u kulturi, posebice kada to usporedimo s nekadašnjim brojkama ili pak s očekivanjima današnjeg modernog doba. Tim više postaje važno obrazovati ih i omogućiti im od rane dobi dostupnost sadržaja koji nisu isključivo komercijalni. Zato imamo i projekt "Film u školi", koji provodimo u suradnji sa samoborskim vrtićima i školama te tako razvijamo filmsku pismenost djece i mladih, u nadi i s vjerom da će kasnije, kad porastu, znati izabrati dobar film za gledanje i redovno dolaziti u kino. S te strane postali smo kombinacija komercijalnog i art kina, koje može ponuditi oba sadržaja. Zato smo zadržali Pop Up kino na kolodvoru s ponudom kvalitetnih europskih dokumentarnih, igranih i animiranih filmova po pristupačnoj cijeni ulaznice. 

- Koji se konkretno projekti u tom smjeru provode?
- Nekoliko je smjerova. Kao što sam rekla, najviše se radi na suradnji s odgojno-obrazovnim ustanovama za mlade. Znamo svi da su današnji klinci putem modernih tehnologija najviše izloženi komercijalnim sadržajima, temeljem kojih onda grade i svoje pojmove o kvaliteti ne samo filmova, već i svega ostaloga. Nije to nužno loše, pogotovo nije loša ta dostupnost, ali upravo zato ih treba poučiti, usmjeriti ih i ponuditi im čitavu lepezu kvalitetnih filmova kojima inače nisu izloženi. Imamo i niz besplatnih programa sa slobodnim ulazom kao što je "Kino na putu" i "Cinema Caffe". To su programi kojima mi dolazimo u okolne mjesne odbore i kafiće i prikazujemo kvalitetne filmove, a svaku drugu nedjelju u Bunkeru ide i besplatan filmski program "Teenoteka" s filmovima za mlade, sve s ciljem privlačenja filmske publike. Uspijeva nam to uz program koji je kao i u multipleksima te kroz različite popuste na ulaznice koje mogu ostvariti učenici, studenti, obitelji... Tako se npr. najnoviji crtić može pogledati već za 15 kn (matineje vikendom), a filmovi već od 20 kn (ponedjeljkom).

- Članica ste i Upravnog odbora Kino mreže. Kakva je to asocijacija i čime se tamo bavite?
- Kino mreža je udruga nezavisnih kina, čiju većinu čine upravo pučka otvorena učilišta u gradovima diljem Hrvatske, manja gradska art kina te nekolicina privatnih kina. Ideja Kino mreže je ponajprije ojačati poziciju i stručnost navedenih kina te razvijati filmsku kulturu. Važna nam je i pozicija prema distibuterima, jer za svaki film prikazan u našim kinima plaćamo ne baš malu naknadu i postotak distributeru, a ovako ujedinjeni možemo te uvjete poboljšati. Iznimno važan cilj je razvijanje zajedničkih programa i njihovo financiranje iz tog zajedničkog izvora, koji su namijenjeni revitalizaciji ostalih kina. Mi u Samoboru imamo sreću da nas lokalna uprava kontinuirano financijski i organizacijski podržava, no neka kina na to ne mogu računati pa im je potrebna pomoć, možda ne nužno samo financijska, već i iskustvena u smislu stvaranja kvalitetnog kino programa. Izbor samoborskog člana u Upravni odbor Kino mreže potvrda je našeg dobrog rada i pohvala programima koje provodimo. Kino Samobor je upravo postalo članom i organizacije Europa Cinemas, europskog udruženja nezavisnih kina, koje vrlo strogo i pomno bira članove temeljem kvalitete programa, što je dodatna potvrda našem radu. 

- Pučko otvoreno učilište nudi i brojne druge programe obrazovanja. Što biste istaknuli?
- Nekoliko je stvari koje treba istaknuti što se tiče cjeloživotnog obrazovanja mladih i odraslih, a koji se provode u našem učilištu. Obzirom da je Samobor poznat kao grad obrtništva i poduzetništva, na nama je da dodatno ponudimo programe koji su traženi na tržištu rada. Vrlo aktivno i pomno pratimo što se u tom segmentu događa pa tako uvijek možemo i realizirati ono što od nas korisnici traže. Tako su kod nas jako traženi programi obrazovanja za dadilje, njegovateljice, rukovatelje CMC strojevima i slično. Usto radimo i na EU projektima, koje koristimo da bismo Samoborcima ponudili i omogućili besplatne prekvalifikacije, posebice za naše sugrađane koji su dugo nezaposleni, a koji ovako mogu steći neko zvanje koje će im pomoći u lakšem zapošljavanju.

- Pučko otvoreno učilište brine i upravlja i Centrom za mlade Bunker, koji je u vrijeme obnove zgrade Hrvatskog doma uspješno namirio brojne potrebe POU-a. Što se i kako, sada kada je "svoj na svome", radi u Bunkeru?
- Samoborski Centar za mlade od svojeg otvorenja slovi kao primjer ne samo najvećeg takvog centra za mlade u Hrvatskoj, već i kao primjer dobre prakse i organizacije. To je zato što je već od samog početka pristup radu takav da su zaista svi programi inicirani i svojim velikim dijelom provedeni od strane neke mlade osobe. Bilo bi nam puno lakše da to rade starije i iskusnije osobe, no odaziv na takve programe bi bio vrlo slab. To je zamka u koju su upali mnogi centri za mlade, no ne i naš centar. Znači, išli smo možda težim putem, ali zato danas imamo posjećene programe i događanja upravo zato što su ih naši mladi i sami organizirali. Tu dominiraju događanja zabavnog karaktera, kroz koje onda svi koji su uključeni na neformalan način uče što sve sa sobom nosi organizacija nekog događanja – od stvaranja radnih navika, preuzimanja inicijative i odgovornosti, rješavanja problemskih situacija, planiranja budžeta, traženja ponuda i pripreme prostora, do marketinga i odnosa s medijima. Ovakve vještine i znanja ne mogu steći u redovnom školovanju, a potrebne su im za tržište rada. Sada je oko 60-ak mladih koji su aktivni u Bunkeru i oko Bunkera, a voljeli bismo da ih je i više, jer kapacitet Bunkera je puno veći. Vrlo bitan je i aspekt suradnje s udrugama mladih ili s onima koje se bave mladima. Nema ih puno u Samoboru, a željeli bismo da više i jače sudjeluju u radu Bunkera, kako je to praksa ovakvih centara diljem Europe. Stoga moram istaknuti udruge Pozitiva, SURLA, Kad bi svi... i Nova budućnost, koje su za sada najaktivnije.
Još jedna potvrda našeg dobrog rada s mladima je poziv da budemo dio radne skupine koja će izraditi Nacionalni program za mlade RH, koji potom ide na usvajanje Vladi RH.

- Kako surađujete s Gradom i ostalim razinama vlasti – županijom ili državom?
- Moram istaknuti jako dobru suradnju s Gradom Samoborom, jer svi čelnici i voditelji odjela s kojima surađujemo prepoznaju važnost kulture, kao i cjeloživotnog obrazovanja mladih i odraslih, čime se POU bavi, pa nas sustavno u tom pogledu podržavaju i financiraju. Ne zaboravimo - i Bunker i novo kino uređeni su dominantno gradskim novcem. Voljeli bismo sličnu i veću podršku županije, pogotovo kad se radi o programima na županijskoj razini, jer resorna ministarstva nas dobro podržavaju i prate. Dodatno, jako nam je važna podrška i suradnja koju ostvarujemo sa svim ostalim gradskim ustanovama i organizacijama - od dječjih vrtića i škola, preko muzeja i knjižnice, do svih ostalih, poput Komunalca, Centra za socijalnu skrb, Crvenog križa, udruga u kulturi i ostalih suradnika.

Objavljeno: 28.12.2018.