T T T
Veličina fonta
Disleksija font Veći razmak Označi poveznice
Kontrast Invert Crno/bijelo
Novosti   /   Predstavljanja

Digitalizacija i generiranje prihoda od vlastitih programa

Razgovor s ravnateljicom Samboorskog muzeja

Digitalizacija i generiranje prihoda od vlastitih programa

S početkom krize uzrokovane koronavirusom do daljnjega "na čekanje" stavljene su sve djelatnosti koje nisu izričito nužne za sprečavanje zaraze ili opskrbu stanovništva. Od nedavno je na čelu muzeja nova ravnateljica, čiji bi program i ideje trebali našem gradskom muzeju osigurati bolju budućnost i status koji zaslužuje.

Nikolina Puljić Glasnović rođena je 1982. godine u Zagrebu. Završila je Osnovnu školu Bogumila Tonija u Samoboru, XI. gimnaziju u Zagrebu te Fakultet političkih znanosti s titulom mag. politologije. Od listopada 2007. godine bila je zaposlena u Upravnom odjelu za društvene djelatnosti Grada Samobora, kao stručna suradnica za udruge i ustanove u kulturi. Udana je i majka je dvoje djece.

- Prije otprilike dva mjeseca imenovani ste ravnateljicom Samoborskog muzeja. Zbog čega ste se odlučili kandidirati?

Tako je. Na sjednici održanoj 27. veljače Gradsko vijeće Grada Samobora imenovalo me na mjesto ravnateljice Samoborskog muzeja. Kao što znate, iza mene je 13 godina rada u Upravnom odjelu za društvene djelatnosti, na mjestu stručne suradnice za ustanove i udruge u kulturi. Tijekom tog razdoblja bavila sam se pripremom propisa, općih akata te projekata i programa vezanih uz rad ustanova i udruga iz kulture, koordinirala rad ustanova iz područja kulture, pratila i analizirala stanje iz navedenog resora, pripremala programe i izvješća o realizaciji Programa javnih potreba u kulturi, kao i izvješća o radu svake ustanove u kulturi za gradonačelnika, odnosno Gradsko vijeće. Uz navedeno, sudjelovala sam u izradi financijskih planova te pratila njihovu realizaciju kroz svakodnevno financijsko poslovanje preko sustava lokalne riznice. Uz navedeno iskustvo u poslovima ustanove, došlo je vrijeme za prihvaćanje novih izazova i priliku da svoje zamisli o radu Samoborskog muzeja provedem u djelo.

- Dugo ste radili u Upravnom odjelu za društvene djelatnosti. Koliko Vam je bila poznata situacija u muzeju? Što ste očekivali, a što Vas je tamo dočekalo?

S obzirom na to da sam gotovo svakodnevno bila u kontaktu s ravnateljem Milonjićem, a kasnije i kustosom Kazimovićem, koji ga je mijenjao, te da mi je funkcioniranje ustanova bila glavna odrednica posla u Gradu, rekla bih da sam bila relativno dobro upućena u svakodnevno poslovanje, kao i određene poteškoće. Ipak, pogled s ove strane je daleko širi. Nastavno na vaše pitanje, rekla bih da sam očekivala izazov, a dočekalo me nekoliko njih. Moram iskreno priznati da im se veselim.

- Pričalo se o narušenim međuljudskim odnosima. Kako su Vas djelatnici muzeja prihvatili?

Mogu vam samo reći da sam došla u stabilan kolektiv, koji se odlikuje dobrom poslovnom komunikacijom, koji je željan novih izazova i poneke promjene. Većinu djelatnika imala sam priliku upoznati i komunicirati s njima tijekom rada u Gradu. Neke upoznajem sada, kao i oni mene. Kada se sve zbroji, osjećam se dobrodošlo i zadovoljno što sam dobila vrijedne, predane i iskusne ljude, pune volje i motivacije za nove radne pobjede.

- Koje su bile osnovne naznake Vašeg programa? Kakve novosti u radu Samoborskog muzeja u budućnosti možemo očekivati?

Osnovne točke programa oslanjaju se na moderniji pristup postojećem sadržaju, upotrebu modernih tehnologija koje su stvar sadašnjosti, a ne budućnosti. Smisao dobrog dijela budućih programa odnosit će se na privlačenje mlađe publike, koje je do sada kronično nedostajalo. Moja vizija je da kroz budući mandat muzej postane ugodno okupljalište posjetitelja svih dobnih skupina, od vrtićke do treće životne dobi. Ništa od toga nije moguće bez dobre koordinacije s drugim ustanovama u kulturi, obrazovanju, Turističkom zajednicom Grada Samobora, ugostiteljima, ali i drugim udrugama. Fundus zbirki Samoborskog muzeja velik je i bogat pa smatram da postojeći stalni postav treba izmijeniti i pokazati posjetiteljima nešto novo. Cilj mi je puno bolje iskoristiti prekrasan prostor koji okružuje Samoborski muzej kroz organizaciju odgovarajućeg sadržaja u vanjskom prostoru – izložbi, radionica, igraonica, koncerata, suorganizacije gradskih manifestacija... Planova za organizaciju programskog sadržaja je mnogo, ali neka nešto od toga ostane iznenađenje. Osim programskog dijela, svakako bih se osvrnula i na nužnost tekućeg i investicijskog ulaganja u same objekte glavne i pomoćne zgrade muzeja, od stolarije i fasade do sanitarnih čvorova za posjetitelje. Nužno je uređenje čuvaonica te osiguravanje uvjeta za siguran rad u restauratorskoj sobi. U narednom razdoblju uredit ćemo sobu za primanje posjetitelja i prodaju suvenira, u kojoj ćemo omogućiti pristup muzejskom knjižnom fondu. Uz sve navedeno, do kraja godine, a sukladno važećim propisima, potrebno je digitalizirati sve zbirke. Kako bismo stavili Samoborski muzej na poziciju koja mu pripada, potrebno je obnoviti suradnju s ustanovama iz nadležnosti, poput Ministarstva kulture, te početi generirati prihode od vlastitih programa i drugih izvora, a ne samo proračuna Grada Samobora.

- Vrijeme je pandemije koronavirusa. Kako ovih dana funkcionira muzej?

Sukladno uputama Nacionalnog stožera za civilnu zaštitu, Lokalnog stožera za civilnu zaštitu te Grada Samobora, Samoborski muzej je zatvoren za posjetitelje. Djelatnici muzeja svakodnevno su u ustanovi, pridržavajući se svih naputaka o pojačanim higijenskim mjerama. Koristimo vrijeme za pripremu sadržaja za mrežnu stranicu i društvene mreže kako bismo se približili našoj publici kada već ona ne može doći k nama. Iskoristit ću priliku kako bih naše sugrađane zamolila da se odgovorno ponašaju kroz ovo razdoblje, u nadi da će ugroza što prije završiti te da se uskoro vidimo u Samoborskom muzeju, a do tada nas pratite na Facebook stranici i webu.

Objavljeno: 15.04.2020.