Poučna staza Otruševec
Kroz devet točaka upoznajte život, običaje i legende otruševečkog područja.
točka
točka
1,5
2/5
U samo sat i pol laganog hoda 2-kilometarskom stazom, prolazeći 9 raznolikih točaka, upoznat ćete život, običaje i legende otruševečkog područja: od podzemnih ljepota koje se nalaze u Grgosovoj spilji, preko geoloških i bioloških specifičnosti do priča o drevnim divovima i vrijednim ljudima samoborskog kraja.
Poučna staza Otruševec prva je takva staza u Hrvatskoj, a otvorena je 1990. godine na poticaj Ekološkog društva Samobor te je 2018. godine obnovljena. Sastoji se od 9 etapa, odnosno točaka:
1. Krajobraz - podsjetnik na generacije težaka koji su u ovim predjelima krških oblika i zemlje crvenice pokušali ukrotiti prirodu i živjeti od njenih plodova na uređenim poljoprivrednim parcelama. Podsjetnik je to i na legendarne Hajde, drevne divove o kojima govore samoborske legende, a koji su, kažu priče, živjeli u ovdašnjim špiljama i šumama sve dok nisu došli obični, mali ljudi i počeli ih tjerati;
2. Šume - najveće bogatstvo samoborskog kraja, ljeti nude hlad, u jesen su bogate šumskim plodovima - kestenima, gljivama, nađe se i šumskih jagoda i ostalog grmolikog bilja podno krošnji hrasta kitnjaka i graba s kestenom i bukvom, a bogate su i životinjskim svijetom;
3. Selo - Otruševec se spominje još u ispravi uvođenja Barbare Frankopan u posjed Samobor - grada i trgovišta iz 1488. godine pa se lako može zaključiti da su i prije toga ovdje živjeli stanovnici;
4. Vidikovac - pogled na dolinu Save i Medvednicu u daljini nagrada je za sve one koji su propješačili skoro do polovice staze. Odavde se vidi Sljeme sa svojih 1035 metara visine, iako, nije ni visina Otruševca za odbaciti - na nešto više od 320 metara zrak je čišći, bogatiji, a vidici jasniji i spektakularniji nego u nizini. Osim toga, ovdje se mogu pronaći i okamine iz pradavnih vremena jer je ovo područje nekad bilo prekriveno Panonskim morem;
5. Vinograd - svjedok ne samo o marljivosti ljudi ovog kraja i njihove ljubavi prema vinima, što je i opjevano u brojnim lokalnim napitnicama, nego vinogradi govore i o neprekinutoj naseljenosti ovog područja. Osim toga, prilikom radova u vinogradu 1931. godine ovdje je otkriveno kameno ognjište uz nekoliko noževa i svinutih mačeva za koje se pretpostavlja da su ostaci keltskih plemena koja su ovdje obitavala, vjerojatno u 1. St. pr.Kr.;
6. Ponikva - udubina u krškom terenu koja je nastala erozivnim te korozivnim djelovanjem površinskih i podzemnih voda. Voda koja padne brzo se procjeđuje u podzemlje, a na površini vremenom ostaje vrlo plodno tlo, najčešće zemlja crvenica koja nastaje kemijskim trošenjem vapnenca.
7. Puhaljka - otvori u tlu iz kojih struji zrak daju naslutiti da se u ovom otoku vapnenca krije još bezbroj neotkrivenih priča u podzemlju, a možda se radi i o lepetu krila vila o kojima je samoborski kroničar Milan Lang pisao da ih se znalo viđati u ovdašnjim šumama. Ovaj krški fenomen stvara "propuh" pa ljeti puhaljke hladniji, a zimi topliji zrak u odnosu na okolinu.
8. Grgosova špilja – otkrivena zaslugom Josipa Grgosa 1973. godine, najljepša špilja sjeverozapadne Hrvatske zaštićeni je geomorfološki spomenik prirode. Duga je 30ak metara, bogata sigama, uz visinsku razliku od 19 metara i s dvije dvorane. 2007. godine otkrivena je nova špilja, s tri nove dvorane, u duljini 130 m. Uređene su za posjetitelje, a prije i nakon obilaska, dobro se okrijepiti u obližnjem restoranu, gdje ćete naći i vodiča za obilazak špilje.
9. Vapnenica - tradicija izrade vapna u posebnim pećima, vapnenicama, u Otruševcu nije zaboravljena. Nekad se govorilo da je "kuća od vapna zdrava za živjeti", iako bi se ovdje moglo reći da je "peć za vapno otkrila špilju" obzirom da je upravo skupljajući sirovinu za vapnenicu Joža Grgos otkrio Otruševečku špilju.