T T T
Veličina fonta
Disleksija font Veći razmak Označi poveznice
Kontrast Invert Crno/bijelo

Samobor - kolijevka hrvatskog planinarstva

Samobor - kolijevka hrvatskog planinarstva

Da je Samobor samo uredio staze po šumovitim brjegovima oko središta grada već bi to bilo dovoljno za cjelodnevno uživanje u prirodi, u šetnji prema kapeli svete Ane, svetom Jurju ili na Stari grad. Međutim, Samoborsko gorje i Žumberak sa svojim gorskim šumama, skrivenim slapovima, arheološkim ostacima, prirodnim ljepotama, speleološkim biserima i spektakularnim vidicima sa svojih vrhova, pobrinuli su se da Samobor postane kolijevka hrvatskog planinarstva i jedna od najdostupnijih lokacija za uživanje u ovoj aktivnosti.

Vrhovi Oštrc, Japetić, Plešivica i Okić u Samoborskom gorju, odnosno Tuščak i Sveta Gera na Žumberku, od 499 metara do 1178 metara nadmorske visine, uz sedam planinarskih domova i nebrojene kilometre planinarskih staza kroz pitomu prirodu više od jednog stoljeća mamac su za zaljubljenike u planinarenje.

Uostalom, prvi društveni izlet u povijesti Hrvatskog planinarskog društva organiziran je u svibnju 1875. godine s ciljem na Oštrcu, a istaknuti treba i da je karlovačka učiteljica i književnica Dragojla Jarnević još 1843. krenula na uspon na Okić što je općenito prvi alpinistički poduhvat hrvatskog planinarstva.

S ruksakom na ramenima i planinarskim štapom u rukama, danas se može hodati stopama prvih planinara i krenuti u istraživanje brojnih atrakcija koje vas čekaju na putu do planinarskih domova Ivica Sudnik, Željezničar, dr. Maks Plotnikov, sveti Bernard, Scout, Cerinski vir i Žitnica. Svaka lokacija nudi posebnu priču, svaka priča ima svoje čuvare koji su je spremni s vama podijeliti uz čašu domaćeg vina, bermeta i finu hranu iz domaće kuhinje. Baš onako kako su to i prije jednog stoljeća doživjeli naši prvi planinari.