T T T
Veličina fonta
Disleksija font Veći razmak Označi poveznice
Kontrast Invert Crno/bijelo

Stari grad Samobor

Svaki pogled prema uzvisini na kojoj se nalaze ostaci Starog grada Samobora zovu da ga se obiđe. Jer iako su od njega ostale tek naznake, Stari grad i dalje privlači, još uvijek posjeduje moć kojom je stoljećima prijetio trgovištu Samobor, ali i kojom je branio ovaj kraj od tuđih vojski.

Brojni su kraljevi i plemići kroz stoljeća bili gospodari Samobor-grada, od češkog kralja Otokara koji ga je dao izgraditi 1268. godine, vjerojatno na mjestu već postojeće građevine. Arpadovići, Babonići, Anžuvinci, Frankopani, Erdody, grofovi Celjski, Matija Korvin, Ungnadi, Gruberi, Auerspergi, Kulmeri, Kiepachi, Alnochi i Montecuccoli, velikaške su obitelji koje su godinama nadograđivale Samobor-grad, živjele u njemu ili ga tek posjedovale.

Od početnog romaničko-gotičkog burga s velikom kulom, vremenom je zadobio kasnogotičko-renesansne oblike da bi na krajem 17. i početkom 18. stoljeća postao barokizirani dvorac.

Njegovi vlasnici najčešće su bili u sukobu sa stanovnicima slobodnog trgovišta Samobor o čemu svjedoči i višestoljetni sudski proces koji je trajao od konca 15. stoljeća sve do 1769. godine. Naime, Samobor je kao slobodno kraljevsko trgovište bio izvan dohvata plemića iz Starog grada sve do greške kralja Matijaša Korvina koji je dopustio tadašnjim vlasnicima Starog grada da se u knjige uvedu i kao vlasnici trgovišta. Knjiga koja evidentira cjelokupni višestoljetni sudski proces danas se može vidjeti u Samoborskom muzeju.

Na kraju je, 1902. godine, tad već napušteni i zapušteni Samobor-grad završio u vlasništvu trgovišta za 5293 krune kao turistička atrakacija koju poneki zaljubljenik u film pamti i kao lokaciju na kojoj je skoro skončao Jackie Chan snimajući Božji oklop. Danas je ulazak među ruševine Staroga grada moguć isključivo na vlastitu odgovornost.