Grad Samobor

Rudarska greblica

Rudarska greblica, "tenki kolač" koji je bio uobičajeni obrok za rudare, a s vremenom je prerastao u slani kolač nazvan po tradicijskom drvenom alatu - greblici.

Rudarska greblica

U davna vremena, dok su Rudari još uistinu bili rudari, a njihove žene radile u polju i djeca čuvala blago, započela je priča o slanom kolaču koji je danas zaštitni znak svakog rudarskog doma. U skromnim kućanstvima toga doba posluživao se taj kolač kao glavno jelo, dostupno i najsiromašnijima, a ime je dobio po greblici, drvenom alatu kojim se razgrtao pepeo u krušnoj peći. 

Jedini pisani trag o pripremi kolača ostavio je Milan Lang u svom najznačajnijem djelu "Samobor - narodni život i običaji", u kojem se greblica spominje kao tanki kolač od sira i oraha. Često jedina užina skromnih rudara danas je specijalitet kojim se ponose ne samo Rude, već i susjedni Samobor. Rudarska je greblica i dio oživljavanja rudarske tradicije Ruda, koja se temelji na obnovi rudnika, rudarskih plesova i svih onih sitnica koje će Rude učiniti privlačnima svim dobronamjernicima, izletnicima, turistima...

Krajem 2007. Ministarstvo kulture Republike Hrvatske proglasilo je pripremu kolača Rudarska greblica, nematerijalnim kulturnim dobrom Republike Hrvatske. Ovim rješenjem zaštitu je dobila i sama priprema kolača koja se razlikuje samo po umješnosti domaćice koja ju priprema, dok se osnovna pravila moraju slijediti ako kolač nosi ime Rudarska greblica. Ona mora biti slana, nadjevena samo sirom ili sirom s dodacima (orasi, žuta mrkva, lišće mladog luka, koprive, špinat), tijesto ne smije biti debelo niti se smije dodavati puno kvasca.

U Rudama se izrada greblice prenosi s koljena na koljeno, a njoj u čast nazvana je i tradicionalna folklorna manifestacija početkom srpnja u Rudama. U ovoj deliciji može se uživati svakodnevno kupnjom u pekarnici obitelji Nikl (prolaz između glavnog trga i tržnice).

U 2016. godini udruzi Rudarska greblica odobrena su nepovratna sredstva Ministarstva poljoprivrede s namjerom dobivanja oznake zemljopisnog podrijetla za rudarsku greblicu, što znači da će se greblica moći proizvoditi samo na području Ruda.

Recept

Tijesto: 
40 dag brašna, glatkog
1 jušna žlica svinjske masti
2 mjerice domaćeg vrhnja (2 dl)
prstohvat soli
1 žutanjak
mrvica kvasca (na vrh noža)

Umijesimo sve sastojke pa poklopimo loncem da se tijesto odmori (dan prije ili minimalno jedan sat, u najlonskoj vrećici da se ne napravi kora).
Dok tijesto odmara, radimo nadjev (sirenje). 

Nadjev: 
1 ocijeđeni domaći kravlji sir
1 bjelanjak
2 cijela jaja
soli po želji
kosani špinat  (sirovi, prvo ga malo posolimo i iscijedimo da ne bude mokro te stavimo listiće u sirenje)

Sve dobro izmiješamo. Razvaljamo tijesto na stolu. Posudu za pečenje namažemo mašću. Stavimo tijesto u nju tako da gornji dio viri sa strane te namažemo sirenje po donjem dijelu, zatim poklopimo s gornjim dijelom tijesta i zavrnemo rubove. Premažemo pravim domaćim vrhnjem ili vrhnjem za kuhanje (3 velike žlice).

Pečemo na 180 stupnjeva, 20 do 25 minuta.