T T T
Veličina fonta
Disleksija font Veći razmak Označi poveznice
Kontrast Invert Crno/bijelo

Samoborska kremšnita

Samoborska kremšnita

Kraljica svih kolača, tako joj tepamo u Samoboru. Toliko je već tekstova napisano o samoborskim kremšnitama, opjevane su i u pjesmama pa se čini kako se više nema što dodati. Sigurno jedan od simbola i prva asocijacija na Samobor u Hrvatskoj i izvan nje.

Slastica je to zbog koje svi uvijek rado dolaze i gotovo je nezamislivo da netko posjeti Samobor i ne proba finu laganu žućkastu kremu između prhkog lisnatog tijesta. Zbog nje se čeka i u redu. Nosi se doma kao suvenir iz Samobora pa makar se i ohladila putem. Postoji nekoliko recepata za ovaj kolač, ali samoborska kremšnita je jedinstvena zbog svoje pripreme, ali samoborskog i ambijenta u kojem u njoj treba uživati.

"Sanoborska kremšnita Sanobor je proslavila". Rijetka je slastica koja se može pohvaliti da je opjevana u pjesmi, a posebno da je pjesma baš o njoj. Pjesmu joj je posvetio Samoborac Joža Prudeus, učitelj i književnik. Ova slastica samo je jedan od proizvoda iz velike gastro baštine grada Samobora.

Priča o samoborskoj kremšniti počinje još 20-ih godina prošlog stoljeća, nakon povratka Đure Lukačića iz Zagreba. Đuro je u zagrebačkim slastičarnicama izučavao zanat, kombinirao recepture majstora od kojih je učio i tako dobio poslasticu koja je proslavila Samobor. Premda se po nekim pričama o porijeklu recepta spominju i utjecaj majstora iz Mađarske, pa čak i Austro-Ugarske, svi sa sigurnošću tvrde da je upravo Đuro Lukačić otac prave samoborske kremšnite. Kremšnite su se počele raditi u slastičarnici Marka Lukačića, Đurina brata, smještenoj na samoborskom trgu.

Prema rješenju Ministarstva kulture i medija od 18. siječnja 2021., tradicionalna Samoborska kremšnita, prenošenje umijeća, praksi i tradicije slastičarskog obrta, dobila je status nematerijalnog kulturnog dobra i bit će upisani u Registar zaštićenih kulturnih dobara Republike Hrvatske. Kako se navodi u obrazloženju Ministarstva, ova slastica od lisnatog tijesta i kreme od tučenih jaja, poznata je pod raznim nazivima i inačicama na području srednjeeuropskih i mediteranskih zemalja, a jedna od najpoznatijih u Hrvatskoj je upravo samoborska.

Originalan recept osmislio je 1920-ih godina slastičar Đuro Lukačić, koji ih je pripremao sve do 1966., nakon čega je pomagao u njihovoj izradi. Dvije slastičarke, Višnja Vukmanović i Branka Žganjer originalan su recept i znanje prenijele u Kavanu Livadić i slastičarnicu U prolazu, koji su i nositelji nematerijalnog kulturnog dobra. Tradicija izrade samoborske kremšnite njeguje se u ovim slastičarnicama i dan danas, tako da u ovoj pjenastoj slastici uživaju brojni posjetitelji, gosti, turisti, izletnici i planinari...