Samoborski koruzni kruh dobio status nematerijalnog kulturnog dobra

Samoborski „zlatni kruh“ uvršten je na listu nematerijalnih kulturnih dobara RH. Povjerenstvo za nematerijalnu kulturnu baštinu Ministarstva kulture i medija ocijenilo je da „Umijeće priprema koruznog kruha“ ima svojstvo nematerijalnog kulturnog dobra kako to definira Zakon o zaštiti i očuvanju kulturne baštine.

Udruga Etno Fletno, pokretač inicijative, uz podršku Grada Samobora, proces zaštite „Samoborskog koruznog kruha“ uspješno je privela kraju te je popularni koruzni kruh upisan u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske.

Umijeće pripreme kukuruznog kruha je živa tradicija pripreme osnovne životne namirnice u selima okolice Samobora (Hrastina, Farkaševec i Domaslovec) koje seže u 14. i 15. stoljeće. Nekada je bilo rašireno u kontinentalnoj Hrvatskoj, no jedino se u okolici Samobora održalo do danas kao tradicijsko zanimanje malog broja žena krušarica, koje ovo umijeće vežu uz vlastitu obiteljsku povijest.

Spravljanje samoborskog koruznog kruha prenosilo se generacijama u obitelji i zajednici, a receptura se, kako potvrđuju podaci Milana Langa s početka 20. stoljeća te suvremena istraživanja, nije značajnije mijenjala tijekom zadnjih stotinjak godina. Suvremene krušarice danas, kao i nekad, samoborski koruzni kruh prodaju na tržnicama rezan na kriške i umotan u bijeli papir, a u odnosu na druge vrste kukuruznog kruha specifičan je po tijestu koje je slađe, nabijeno i izrazito mrvaste strukture. Umijeće pripreme prenosilo se generacijama prokušanim, usmeno prenošenim recepturama.

Na projektu zaštite najzaslužnija i najangažiranija bila je Udruga Etno fletno koja u Samoboru djeluje gotovo 15 godina čuvajući i promovirajući samoborske narodne običaje i tradiciju.

„Udruga je organizirala niz gastronomskih radionica te je sudjelovala na manifestacijama drugih udruga na kojima je aktivno radila na promociji samoborskog koruznog kruha. Iz Udruge je potekla ideja da se pokrene postupak zaštite izrade samoborskog koruznog kruha te je pokrenula postupak zaštite umijeća pripreme kod Ministarstva kulture Republike Hrvatske. Od ideje do realizacije protekle su dvije i pol godine te su odrađene mnoge radionice, sakupljena su iskustva mnogih poznatih krušarica sa samoborskog područja, traženi su dokazi, recepti i fotografije te su uzorci podvrgnuti raznim analizama. Članice Udruge godinama pripremaju i peku kruh, a umijeće se prenosi s generacije na generaciju i to nas je potaknulo na zaštitu, a kako ne bi palo u zaborav. Kruh je nekada bio doručak, ručak i večera, glavno jelo i desert. Zaista sam sretna i ponosna da smo uspjele zaštiti samoborski koruzni kruh“ - rekla je predsjednica Udruge Etno fletno, Marija Lindić zahvalivši na velikoj podršci Renati Razum iz Poduzetničkog centra Samobor i Gradu Samoboru.

„Samoborski zlatni koruzni kruh zaslužio je zaštitu na europskoj razini i u tom ćemo smjeru ići dalje“ – najavila je Marija Lindić.

Najstarija i najpoznatija kumica na Dolcu, Anastazija Novoselec iz Domaslovca koruzni krug priprema i prodaje 70 godina, a traže ga svi kupci, ne samo iz Hrvatske već i inozemstva. „Za dobar koruzni kruh važni su domaći sastoji, kukuruz i kvasac te krušna peć. Veliki kruh peče se i po tri sata“ – rekla je Anastazija Novoselec istaknuvši kako je ponosna na svoju djecu i unuke koji nastavljaju tradiciju pripremanja i pečenja koruznog kruha.

Važnost „umijeća pripreme koruznog kruha“ kao nematerijalnog kulturnog dobra odražava se u osjećaju pripadnosti zajednici koja ga proizvodi, kao i onog dijela koji ga konzumira.

„Sretna sam, ponosna i zahvalna Udruzi Etno fletno i vrijednim člancima koje su pokrenule ovu inicijativu da se zaštiti samoborski koruzni kruh. Hvala vam na čuvanju tradicije. Samoborski koruzni kruh je, uz ostale zaštićene samoborske proizvode, iznimno važan i zato zajedničkim snagama nastavljamo na putu prema europskoj zaštiti“ – rekla je gradonačelnica Petra Škrobot te naglasila kako je uz način izrade kruha važno sačuvati proizvodnju domaćeg kukuruza i krušne peći. Gradonačelnica je zahvalila Udruzi Etno fletno na tome što svoja umijeća prenose na nove generacije, jer tako, kako kaže slogan Udruge, brinu da nigdar ne zgine ono kaj je od starine.

Nakon dobivenog statusa važno je kontinuirano provođenje mjera zaštite kako bi se izbjegla opasnost bilo od nestajanja ili pretjerane komercijalizacije uz pridržavanje povijesno tradicijske matrice.

Uz prepoznatljive samoborske proizvode Rudarsku greblicu, Samoborsku češnofku i Bermet koji s ponosom nose cijenjenu oznaku izvornosti i zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla u EU, robnu marku Samoborsku salamu te kremšnitu, čije umijeće pripreme je također zaštićeno na nacionalnoj razini, sigurno će i samoborski koruzni kruh krenuti u proces zaštite njegove izvornosti na europskoj razini.