Prvi pisani dokumenti
Najstariji poznati podatak potječe iz jednog zapisnika općinske sjednice od 1828. godine (koji se čuva u arhivi Samoborskog muzeja). Na sjednici se, između ostalog, vijećalo i o molbi Juraja Herdiborskog za najam sale općinske vijećnice "za držanje balov čez fašinek kak i leto lanjsko" (dakle, kao i 1827. godine)
Po izvorima koji su dostupni, znamo da su se u 19. stoljeću za vrijeme Fašnika u Samoboru održavali balovi po prostorijama privatnih kuća, dobrovoljnih društava i gostionica. Oni su bili prvenstveno izraz društvenosti.
Tako najstariji poznati podatak potječe iz jednog zapisnika općinske sjednice od 1828. godine (koji se čuva u arhivi Samoborskog muzeja). Na sjednici se, između ostalog, vijećalo i o molbi Juraja Herdiborskog za najam sale općinske vijećnice "za držanje balov čez fašinek kak i leto lanjsko" (dakle, kao i 1827. godine). Zanimljiv je i oglas Lovrenca Vukovića u "Agramer Zeitungu" 1835. godine pomoću kojega on poziva u svoju gostionicu na "fašnički bal" te nudi cjenik jela i pića.
Bogata povijest fašničkih "norijada" u Samoboru kao značajnu godinu bilježi 1876, kada je Odbor za karnevalski ophod – sačinjavali su ga glavni meštri i organizatori karnevala – od vlasti zatražio dopuštenje za procesiju gradskim ulicama. Dopis u kojem se to moli, s nadnevkom 26. veljače 1876, izričito navodi kako je riječ o fašničkoj promenadi, koja neće biti usmjerena "protiv vlasti".
Na Fašniku u Samoboru, posebno od 1860. godine, prisutna je kritika općedruštvenih i političkih prilika u Samoboru, ali i šire. Za to je najzaslužniji Josip Kompare koji je, osim izučenog zanata knjigoveže, s "vandranja" po Europi donio u Samobor i neke elemente tadašnjih europskih poklada. To je kritika općedruštvenih prilika i velike maskirane scene na pokretnim kolima (alegorijska kola). On je pisao tekstove, slikao ilustracije i glumio, a sve do 1885. bio je organizator i voditelj maskiranih povorki u Samoboru.
Kritiku općih prilika preuzet će i samoborski pokladni listovi od kojih jedino "Sraka" od 1904. godine, s prekidima, izlazi do današnjih dana (i po njoj je 60-tih godina stvoren maskirani lik).
Za povijest Samoborskog fašnika značajna je i 1963. godina kada Turistički savez općine Samobor preuzima organizaciju Fašnika i utječe na ponovno oživljavanje ovog običaja. Samobor 1997. godine, posredstvom hrvatske udruge, postaje i član Saveza karnevalskih gradova Europe.