Davor Gobac

DAVOR GOBAC "VOLIM CRTANE FILMOVE"

Samostalna izložba slika popularnog rock glazbenika iz grupe "Psihomodo pop"

 

Otvorenje izložbe 29. svibnja 2019. u 20 sati

 

Centar za mlade Bunker - Info centar

Ulica Savke Dabčević Kučar 8

Samobor

 

Izložba je otvorena do 23.6.2019.

 

Radno vrijeme Bunkera

utorak, srijeda, četvrtak 13 - 21h

petak 13 - 22h

subota 10 - 22h

nedjelja 13 – 21h

 

 

I Z LO Ž B A S L I K A D AV O R A G O P C A „V O L I M C R TA N E F I L M O V E “

 

Početkom 1967. godine prvi i malobrojni kupci danas već kultnog albuma The Velvet Underground & Nico našli su se u nesvakidašnjoj i donekle bizarnoj situaciji kada su, prije prvog slušanja ploče, na omotnici ugledali prepoznatljivu Warholovu bananu pored koje je sitnim i neuglednim slovima stajalo Peel slowly and see (Guli polagano i gledaj). Skidanje prepoznatljive žute kore, praktički prvog sloja ljepljive albumske vrpce, i naziranje unutrašnjeg ružičastog tkiva banane, osim ironičnih seksualnih aluzija, nosilo je posve upečatljivu (za tadašnji pop art manje vjerojatnu, ali za kontekst današnje izložbe svakako indikativnu) umjetničku poruku. Priđi pažljivo i promatraj ili, možda preciznije, ne sudi isključivo i na prvu.

 

Izložene slikarske mazarije Davora Gopca, kako ih naziva sam autor, svoje nadahnuće pronalaze upravo na polju društvenih i umjetničkih fenomena šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog stoljeća. Andy Warhol i Velvet Underground stoga predstavljaju tek prve u nizu mnogobrojnih i poznatih figura koje su oblikovale Gopčev osebujni likovni karakter. Njihov značaj pritom počiva prvenstveno na pionirskom povezivanju pop art elemenata kao slikovnih priloga i novih glazbenih pravaca, odnosno tadašnje alternativne i tzv. old school punk scene. Specifično prožimanje slike i zvuka u različitim inačicama popularne kulture prisutno je i na pojedinim ostvarenjima drugih, za Davora Gopca i Psihomodo pop važnih, sastava poput Road to Ruin i Acid Eaters Ramonesa, Kill City i Brick by Brick Iggyja Popa (i Jamesa Williamsona) ili Some Girls i Voodoo Lounge Rolling Stonesa, pri čemu s nekima od njih autor dijeli bliže, a s nekima dalje žanrovske svjetonazore. Osim neizbježnih pop art i punk-rock referenci, najčešće prisutnih tek na formalno-stilskoj razini, važan dio Gopčeve likovne slagalice čine i različiti animirani i strip junaci koji se iznova ili po prvi puta afirmiraju također tijekom šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog stoljeća. Oni se kao prepoznatljiv dio američkog kulturnog identiteta pojavljuju i kasnije, pri čemu devedesetih godina proživljavaju vrlo specifičan oblikovni revival, djelomično zastupljen i na albumu Psihomodo popa Tko je ubio Mickey Mousea iz 1992. godine. Iako Davor Gobac na svojim slikama ne citira likove nabrajane u tamošnjem prvom glazbenom broju (Volim crtane filmove), dinamičnim siluetama i raznovrsnim marker-bojama pokazuje otvorenu privrženost prema klasičnom animiranom naslijeđu. Riječ je ponajprije o radovima Walta Disneyja, Williama Hanne i Josepha Barbere, ali i njima bliskih epigona – u Hrvatskoj prisutnih na nekad iznimno popularnom Cartoon Networku.

 

U nepreglednom nizu asocijacija koje prizivaju Gopčevi „animirani“ radovi jedna misao ipak prevladava i objedinjuje dosad nabrojane elemente njegova likovnog izraza. Riječ je o djetinjstvu koje na realnoj i simboličkoj razini možda i najprikladnije definira prezentirani slikarski opus: na realnoj utoliko što autor rođen 1964. godine makar i samo formalno rekapitulira sebi bliske i drage životne epizode (kako su manjim dijelom spomenute ranije), a na simboličkoj utoliko što prikazani eksterijeri i likovi odišu autentičnim slikarskim doživljajem. Gopčeve eskapade, naime, na maštovit i zabavan način recikliraju visoko urbanizirane i otuđene zone odrastanja, formirajući zaigrane i nesputane te nerijetko humoristične i buntovne krajolike pune života. Tako se pod slojevima tek površinski rasvijetljenih i međusobno bliskih utjecaja kriju nekonvencionalna i dječjim zanosom ispunjena slikarska načela.

Ivan Kokeza

 

 

Davor Gobac poznati je hrvatski roker, frontman grupe Psihomodo Pop. Veliki je ljubitelj punka i rocka. Rođen je u Karlovcu 17. veljače 1964. godine od oca Milana, kemijskog tehničara, i majke Vere, računovotkinje. Djetinjstvo je proveo na Kajzerici. Oženjen je za suprugu Deanu s kojom ima sina Vilija. Živi u Zaprešiću. Osim glazbe, velika ljubav mu je i slikarstvo. Često izlaže u hrvatskim gradovima. Prvu veliku samostalnu izložbu imao je 1998. u zagrebačkoj galeriji Klovićevi dvori, a njegove je radove došlo vidjeti preko tri tisuće ljudi.