T T T
Veličina fonta
Disleksija font Veći razmak Označi poveznice
Kontrast Invert Crno/bijelo
Novosti   /   Građani

300 godina hodočašća u Mariju Bistricu

Predstavljena knjiga o bistričkoj procesiji

U petak, 1. kolovoza, pokraj župne crkve sv. Anastazije održana je promocija knjige „Nas je otpravila, Tebe je pozdravila, sveta Anastazija, Majko Božja Bistrička“ autora Radovana Librića. Svečano predstavljanje započelo je svetom misom u župnoj crkvi sv. Anastazije koju je predvodio samoborski župnik, prečasni Ivica Cik.
Nakon euharistijskog slavlja mnoštvo se okupljenih sugrađana zadržalo ispred župne crkve kako bi iz prve ruke mogli čuti brojne zanimljivosti o tradicionalnom samoborskom hodočašću u Baziliku Majke Božje u Mariji Bistrici. Uvodni je pozdrav uputio velečasni Cik koji je ovom prilikom pozvao sve Samoborce da i ove godine pohode Mariju Bistricu, ali i da se pridruže tradicionalnoj zahvalnoj procesiji ulicama Samobora 5. kolovoza.
O nastanku knjige koja govori o 300. obljetnici proštenja drevne samoborske župe u Mariju Bistricu govorio je njen autor, tajnik i jedan od osnivača udruge Ekosspiritus, Radovan Librić.
„Radujem se što će ovi reci biti svjedočanstvo mlađim generacijama, ali i roditeljima koji svoju djecu odgajaju tako da vole i cijene godišnje bistričko proštenje i zajedno s njima mu se pridružuju. Starijima neka knjiga bude podsjetnik na to koliko je lijepo živjeti u Domovini u kojoj su Bog i njegova Majka dio kulture kojom se mogu evangelizirati naraštaji koji dolaze“, poručio je Radovan Librić.
Knjiga vjerno opisuje cjelokupni proces samoborskog hodočašća u Mariju Bistricu. Čitatelji će u njoj moći pronaći i svjedočanstva hodočasnika, kao i detaljan opis elemenata koji ovu duhovnu i kulturnu baštinu čine toliko jedinstvenom. Zabilježen je, tako, i običaj nošenja i prikazivanja tronuša – procesijskog drvenog štapa na čijem se vrhu nalazi manji kip Majke Božje s Djetetom Isusom: „u župnoj crkvi sv. Anastazije nekoliko dana prije hodočašća izlaže se na pokrajnjem oltaru tronuš Majke Božje Bistričke, pripremljen za hodočašće. Djevojke koje o njemu brinu prirede til koji prekriva srcoliko kućište. Tronuš se omata u celofan, kako bi se zaštitio od vlage i kiše, te je spreman za nošenje na rukama hodočasnika koji hodočaste u Mariju Bistricu. Starodrevni tronuš postao je nezaobilazan znak hodočašća, a zaigraju srca kada ga Samoborci i Samoborke vide donesenog u svetište Majke Božje. Samoborski tronuš prepoznatljiv je svim hodočasnicima. Tronuš iz Luga donese se u crkvu sv. Anastazije prije samog hodočašća, a tronuš iz Domaslovca pridruži se hodočasnicima kad hodočasnička procesija iz Samobora dođe u župnu crkvu Krista Kralja.“ Mnoštvo je zanimljivosti, povijesnih značajki, ali i osobnih iskustava sadržano u stotinjak stranica ovog vrijednog zapisa.
O knjizi su govorili i mons. Nedjeljko Pintarić, dugogodišnji ravnatelj Glasa Koncila i nekadašnji predstojnik Ureda za kulturna dobra Zagrebačke nadbiskupije, kao i ugledna hrvatska povjesničarka, prof. dr. sc. Agneza Szabo. 
Prof. Szabo naglasila je kako je „riječ o izvrsnoj knjizi iz pera Radovana Librića koja je svojim sadržajem posvećena Majci Božjoj Bistričkoj i duhovnoj i kulturnoj povezanosti župe sv. Anastazije ali i grada Samobora s nacionalnim Marijanskim svetištem“. Prof. Szabo istaknula je niz zanimljivih povijesnih činjenica koji svjedoče o životu, povijesti i kulturi našeg grada. Mons. Nedjeljko Pintarić čestitao je autoru knjige Radovanu Libriću na „velebnom djelu tiskane samoborske prošlosti, ali i sadašnjosti koja obrađuje važan identitetski osnov vjernika ovog kraja a to je hodočašće Samoboraca u Mariju Bistricu tijekom 300 godina.“
Svoja je sjećanja na hodočašće u Mariju Bistricu opisala i gradonačelnica Petra Škrobot koja je svojim predgovorom doprinijela nastanku ove knjige koja promiče i čuva samoborsku duhovnu i kulturnu baštinu. Gradonačelnica Škrobot zahvalila je autoru knjige Radovanu Libriću što doprinosi očuvanju naše baštine i tradicije. „Svi mi možemo biti izrazito ponosni na sve ono što imamo i što Samobor jest, a na nama je da to sačuvamo i prenosimo s generacije na generaciju. Moram reći da sam izrazito ponosna i da mi je čast da sam upravo u ovoj velikoj obljetnici našeg hodočašća na mjestu gradonačelnice zato što ono, kao i procesija po našem gradu, imaju posebno mjesto u mom srcu jer sam od najranijih dana hodočastila u Mariju Bistricu“, istaknula je gradonačelnica Škrobot. Naglasila je kako je sretna što je imala priliku napisati predgovor za ovu knjigu i tim putem prenijeti dio emocija koje ju vežu uz ovo hodočašće. „Nadam se da ćemo nastaviti u što većem broju hodočastiti. Veselim se ovogodišnjem hodočašću, a veselim se i tome da ćemo pokušati zaštititi našu procesiju i na taj način sačuvati ono što imamo“, dodala je gradonačelnica.
Samoborsko-okićki dekanat priprema zaštitu bistričke procesije kao kulturnog dobra Republike Hrvatske. Tim je povodom početkom lipnja ove godine održan susret predstavnika udruga i gradskih institucija na temu formiranja odbora za registraciju bistričke procesije, na poticaj članica i članova Udruge Ekosspiritus na čelu s tajnikom udruge Radovanom Librićem. Tom je prilikom formiran odbor za zaštitu procesije kao kulturnog dobra Republike Hrvatske koji koordinira različitim sekcijama i zadacima kojima je cilj osigurati zaštitu procesije na nacionalnoj razini, što bi značilo snažno predstavljanje kršćanskog identiteta i baštine samoborske narodne nošnje široj javnosti. Prilikom pripreme knjige prikupljen je velik broj fotografija iz obiteljskih albuma, ali i osobnih svjedočanstva o proštenju, što je temelj za popunjavanje dokumenata potrebnih za registraciju procesije kao kulturnog dobra RH.
Kako u knjizi ističe autor: „zasad budućnost hodočašća na Mariju Bistricu u vremenu tradicionalnog datuma, 3. kolovoza i u ovakvom obliku nije upitna. Broj vjernika je stabilan, jer ipak, u hodočašću i u procesijama sudjeluju tri velike samoborske župe i jedna mala, Župa Svetoga Duha iz Noršić Sela, sa svim naraštajima, od djece, mladih obitelji pa do starijih članova naših vjerničkih zajednica. I broj pješaka je stabilan, između 150 i 250 osoba svih životnih dobi. Bilo bi lijepo kad bi se ovom proštenju u istom terminu pridružile i preostale tri župe s teritorija grada Samobora, a koje pripadaju našem Samoborsko-okićkom dekanatu: Rude, Kotari i Sveti Martin pod Okićem. Zahvalna procesija u Samoboru je 5. kolovoza kada je u Republici Hrvatskoj i državni blagdan: Dan pobjede i domovinske zahvalnosti te Dan hrvatskih branitelja. Ta činjenica je sama po sebi velika prednost za uključivanje šire društvene zajednice u očuvanje ove procesije.“
Kako je i navedeno, ove se godine obilježava 300. tradicionalno samoborsko hodočašće u Mariju Bistricu. Blagoslov i polazak pješaka hodočasnika planiran je u subotu 2. kolovoza, ispred župne crkve sv. Anastazije u 17 sati. U nedjelju, 3. kolovoza, autobusi će krenuti iz sela u 13.30 i s autobusnog kolodvora u 14 sati. Zajednička ulazna procesija od kipa sv. Ivana Pavla II planirana je u 17 sati, dok će sveta misa u crkvi na otvorenom biti upriličena u 19 sati. Od 20.30 organizirana je oproštajna procesija – put svjetla na bistričkoj kalvariji. U utorak, 5. kolovoza, samoborskom Gajevom ulicom proći će zahvalna procesija, dok je misa zahvalnica koju će predvoditi mons. Mijo Gorski zakazana u 19 sati u župnoj crkvi sv. Anastazije.

Objavljeno: 02.08.2025.