T T T
Veličina fonta
Disleksija font Veći razmak Označi poveznice
Kontrast Invert Crno/bijelo
Novosti   /   Građani

Dan svete Anastazije

Samoborska župa danas slavi svoju nebesku zaštitnicu

Dan svete Anastazije

Danas drevna samoborska župa svete Anastazije slavi blagdan svoje nebeske zaštitnice.

Središnju euharistiju u 18 sati u župnoj crkvi svete Anastazije predvodit će velečasni Kristijan Tušek, koji je u ovoj župi do polovice prošle godine bio župni vikar. Prijepodnevno misno slavlje je u 11 sati.

Iako postoji malo pouzdanih informacija, smatra se kako se sveta Anastazija rodila u Rimu u uglednoj senatorskoj obitelji. Otac joj bijaše poganin, a majka, Filomena, kršćanka. Već u ranoj dobi majka ju je poučila kršćanskoj vjeri i bez očeva znanja ju dala krstiti. Baš u njezino doba vladali su veliki progoni kršćana sa strane rimskih careva Dioklecijana (284. – 305.) i Maksimilijana. Žrtve ovih progona bile su skoro nebrojene.


Nakon majčine smrti predao ju je otac za ženu sucu Publiju, osobitom neprijatelju kršćana. Bračni život uz ovako ljuta poganina bio je Anastaziji veoma nesnosan i tegotan. Još tegotniji postaje onda kad je njezin suprug doznao da je ona kršćanka, da posjećuje kršćane po tamnicama, nosi im hranu, povezuje rane te im iskazuje sva moguća djela kršćanske ljubavi. Radi toga zamrzio ju je. Bojeći se kao sudac carske nemilosti, ako car sazna da mu je žena kršćanka, odlučio ju je zatvoriti u kućnu tamnicu te odredi da joj se svaki dan daje samo toliko hrane koliko je bilo nužno za održavanje na životu. Radi pomanjkanja nužne hrane zdravlje joj se pogoršalo te se dalo naslutiti da će umrijeti.
Car Dioklecijan poslao je tada njezinoga supruga u Perziju. Ovaj odlazeći od kuće ostavi ju i nadalje u tamnici te odluči pogubiti ju kad se vrati.


U to vrijeme Anastazija proda svoje imanje i pođe u Aklvileju, da ondje pomogne u još većoj mjeri iskazivati djela kršćanskog milosrđa, nego je to do sada u Rimu činila. Zapovjedio je sudac Lucij naposljetku da ju stave u jednu staru i šuplju lađu zajedno s još dvije stotine i sedamdeset kršćana, koje je ona obratila na vjeru, a zatim da ih sve potope na najdubljem mjestu jedne rijeke. Doplovili su treći dan do otoka Palmire gdje su dočekani s velikim veseljem od biskupa i kršćana, koji su ondje bili u progonstvu.
Sudac čuvši  za dolazak tolikih kršćana, zapovijedi da ih se izvuće iz lađe te zatraži od njih da se žrtvuju poganskim bogovima. Svetu Anastaziju dao je privezati za jedan stup, kod nogu joj naložio vatru i tako je živu zapalio. Usred ovih strašnih muka izdahne ona svoju plemenitu dušu. Bilo je to prema legendi 25. prosinca 303. godine po narođenju Kristovom.


Njezino mrtvo tijelo pobožna gospođa Apolonija namaže dragocijenom masti, zavije u čiste plahte te u svom vrtu pokopa. Za par godina podigne na njenom grobu u čast crkvu. Kasnije bude njezino tijelo prenešeno u Carigrad. Zadarski biskup Donat 807. godine ostatke svete Anastazije prenio je u Zadar, a do danas se čuvaju u stolnoj crkvi u Zadru.

Izvor: http://www.zupa-svanastazija.com/

Objavljeno: 15.01.2021.