Gradsko vijeće se sastalo prvi puta u ovoj godini

Prva ovogodišnja sjednica Gradskog vijeća održana je u srijedu, 25. veljače u Centru za mlade Bunker. Na ovoj se sjednici na dnevnom redu našlo trinaest točaka. Nakon što je gradski vijećnik Krešo Beljak podnio ostavku na vijećnički mandat utvrđen je početak mandata Ani Žitković. Izglasan je i Prijedlog odluke o kriterijima, mjerilima i načinu financiranja decentraliziranih funkcija osnovnog školstva Grada Samobora u 2026. godini.

Najviše se rasprave povelo oko Prijedloga odluke o izmjenama i dopunama Odluke o načinu ostvarivanja prednosti pri upisu djece i mjerilima za utvrđivanje visine roditeljskih uplata za ostvarivanje programa ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja u dječjim vrtićima kojima je osnivač Grad Samobor. Ovom se Odlukom mijenja visina roditeljske uplate za redoviti cjelodnevni program za 33.02 eura te će ona od 1. ožujka 2026. godine iznositi 110 eura. Za boravak drugog djeteta u vrtiću iz iste obitelji cijena se umanjuje za 30 %, a za treće dijete je boravak besplatan.

Gradonačelnica Petra Škrobot dala je detaljno pojašnjenje nastavno na povećanje cijene vrtića te istaknula kako se visina roditeljske uplate nije se mijenjala od 2010. godine dok stvarna cijena smještaja po djetetu tj. ekonomska cijena, raste iz godine u godinu i uključuje prehranu djece i uvjete boravka djece koji obuhvaćaju materijalne izdatke, izdatke za energente i komunalije, tekuće održavanje objekata i opreme, nabavu namještaja, opreme, sitnog inventara i didaktike te izdatke za zaposlene.

Vijećnica Martina Glasnović uime Kluba HSS-a istaknula je da se treba odustati od povećanja cijena vrtića i da novac treba osigurati rebalansom proračuna, a protiv povećanja cijena vrtića bio je i vijećnik SDP-a Marinko Džepina koji je naglasio kako bi vrtići trebali biti besplatni te da se SDP za to zalaže na nacionalnoj razini.

Gradonačelnica Petra Škrobot je naglasila je kako je upravo SDP, koji je na nacionalnoj razini zagovarao određene politike, u razdoblju kada je sudjelovao u vlasti u Gradu Samoboru s s HSS-om, dopuštao da dio zaposlenika u dječjim vrtićima prima plaću ispod zakonski propisanog minimalca.

„Konkretno, 13 odgojiteljica, 5 pomoćnih radnika i domar bili su ispod minimalne plaće. Godine 2009. osnovica je iznosila 466,52 eura. Ista razina zadržana je 2010., 2011. i 2012. godine. Godine 2013. dolazi do smanjenja osnovice na 439,98 eura, što znači da su plaće dodatno smanjene. Takvo stanje trajalo je sve do 2017. godine. Tek 2018. osnovica se vraća na 460,62 eura i na toj razini ostaje do 2021./2022. godine. Kada smo preuzeli odgovornost, zatekli smo zaposlenike koji su primali plaću ispod minimalca. U više navrata vodili smo pregovore sa sindikatima te povećavali osnovicu i materijalna prava zaposlenika. Od 2022. do danas osnovica je povećana za 33,35 %. Plaće zaposlenika u tom su razdoblju rasle između 30 i 50 %, ovisno o radnom mjestu i materijalnim pravima. Važno je naglasiti da ovdje ne govorimo samo o poskupljenjima, već o održavanju kvalitete. Ako cijenu od 110 eura podijelimo na prosječnih 20 dana boravka, dolazimo do iznosa koji ne pokriva ni trošak prehrane, a kamoli plaće, ulaganja, didaktiku, održavanje i sve ostale troškove potrebne za kvalitetan rad vrtića. Smatram da ne može sve biti besplatno, nijedan sustav to ne može dugoročno podnijeti“ – istaknula je gradonačelnica Petra Škrobot.

Na prozivke da neki gradovi imaju besplatne vrtiće, gradonačelnica je istaknula kako Samobor za razliku od tih gradova nema status velikog grada niti su škole u njihovoj ingerenciji.

„Mi smo osnivači osnovnih škola i suočeni smo s dodatnim obvezama koje drugi gradovi nemaju u istoj mjeri. Pred nama je uvođenje jednosmjenske, odnosno cjelodnevne nastave do 2027. godine. To je obveza nametnuta s viših razina vlasti, a nitko nas nije pitao na koji način ćemo osigurati financijska sredstva. Iako smo povukli značajna sredstva iz fondova Europske unije, svaki projekt zahtijeva i znatnu financijsku komponentu Grada. Trenutačno imamo velika ulaganja u osnovno školstvo, što značajno opterećuje proračun. Ekonomska cijena vrtića 2009. godine iznosila je 259,80 eura. Godine 2024. iznosila je 474 eura, dok prema trenutačno dostupnim podacima za 2025. iznosi oko 670 eura po djetetu. Roditeljska participacija od 110 eura u odnosu na ekonomsku cijenu od 670 eura jasno pokazuje koliki teret snosi Grad. Kada bi vrtići bili potpuno besplatni, trošak bi iznosio oko 15 milijuna eura godišnje, a uključimo li i privatne vrtiće, između 18 i više milijuna eura godišnje. Postavlja se pitanje, bismo li tada odustali od izgradnje škola, zaustavili investicije ili smanjili sredstva udrugama i sportskim klubovima? Trenutačno, uz sve obveze koje imamo, ne vidim način da uvedemo besplatne vrtiće ili da ne korigiramo cijene“ – istaknula je gradonačelnica te dodala da Grad sufinancira i boravak djece u privatnim vrtićima te ulaže u širenje kapaciteta i osiguravanje novih mjesta u gradskim vrtićima.

„O eventualnom pojeftinjenju ili besplatnim vrtićima možemo razgovarati tek kada osiguramo osnovne preduvjete i infrastrukturu te ispunimo sve obveze koje imamo, one nametnute i one koje smo si sami zadali“ - zaključila je gradonačelnica.

Jednoglasno su gradski vijećnici prihvatili predložene izmjene u Programu javnih potreba u sportu Grada Samobora unutar kojeg su promijenjeni iznosi pojedinih programa dok je ukupan iznos za realizaciju ostao nepromijenjen.

Jednoglasno su gradski vijećnici podržali i prijedlog da se na nekoliko čestica u vlasništvu Grada Samobora izmijenjena namjena radi rješavanja imovinsko pravnih odnosa.

Vijećnici su jednoglasno prihvatili i Odluku o kriterijima, mjerilima i načinu financiranja decentraliziranih funkcija Javne vatrogasne postrojbe Grada Samobora u 2026. godini te su donijeli i godišnji Provedbeni plan unaprjeđenja zaštite od požara na području Grada Samobora za ovu godinu, prihvatili Izvješće o izvršenju Plana djelovanja u području prirodnih nepogoda za područje grada Samobora za prošlu godinu te Izvješće o stanju zaštite od požara i stanju provedbe godišnjeg provedbenog plana unaprjeđenja zaštite od požara na području grada Samobora za 2025. godinu. Jednoglasno su prihvaćena dva izvješća, Izvješće o zaključcima stručne analize zaprimljenih inicijativa u svrhu utvrđivanja osnovanosti pokretanja postupaka za izradu i donošenje prostornih planova, odnosno njihovih izmjena i dopuna u 2025. godini te Izvještaj o korištenju sredstava proračunske zalihe proračuna Grada Samobora za listopad, studeni i prosinac 2025. godine u kojem je navedeno da u ovom razdoblju sredstva proračunske zalihe nisu bila korištena.

AKTUALNI SAT

Tijekom Aktualnog sata gradski vijećnici otvorili su niz tema: uvođenje vodovoda u Klakama, uspostavu izravne autobusne linije Klake – Samobor, postavljanje kamera za nadzor brzine, organizaciju nastave u novoj školi na području nekadašnje vojarne, regulaciju prometa na tom području te buduću namjenu školskog objekta u Langovoj ulici nakon početka rada nove škole na području nekadašnje vojarne.

Što se tiče vodovoda u Klakama, na zahtjev mjesnog odbora u Donjim Klakama riješeno je pitanje pumpe, sukladno traženju mještana, pojasnili su gradski čelnici te naglasili da daljnje širenje vodovodne mreže ovisi o Vodoopskrbi i odvodnji te o interesu građana za priključenje, koji je zasad mali.

Prijevoz na relaciji Klake - Samobor organiziran je uz mogućnost presjedanja na četiri autobusne stanice, a bilježi se i porast broja korisnika ove linije.

Postupak javne nabave za kamere za nadzor brzine provodi policija kako bi sustav bio kompatibilan s njihovim sustavom praćenja prometa. Kamere će biti postavljene na 18 kritičnih prometnih točaka. Naglašeno je kako je takvih točaka i više, no sve lokacije ne zadovoljavaju tehničke uvjete za postavljanje kamera.

U novu školu na području nekadašnje vojarne nastavu će pohađati učenici od 1. do 4. razreda osnovne škole. Projekt prometne regulacije za to područje trenutačno je u izradi. S obzirom na planirano proširenje centralnog objekta Osnovne škole Bogumila Tonija, školski objekt u Langovoj ulici koristit će se za održavanje dijela nastave tijekom izvođenja radova. Planirano je da se u objektu u Langovoj ulici organiziraju radne terapije i drugi programi za djecu s poteškoćama u razvoju i djecu s posebnim potrebama.