Mudrost života

Blagdan svete Ane u samoborskom kraju ima osobit značaj. Ne samo zbog istoimene barokne kapelice na Anindolu koja je opjevana u pjesmi Marka Vukasovića “Kod kapele svete Ane” i često se navodi kao neslužbena samoborska himna, a ni aninovskog proštenja ovjekovječenog u antologijskom filmu Kreše Golika “Tko pjeva zlo ne misli”, već zbog istinskog osjećaja vjerničkog puka prema toj svetici od koje ljudi dugi niz godina zazivaju zagovor i blagoslov.

I u novije vrijeme ne jenjava želja Samoboraca da se popnu na Tepec i svojim dolaskom počaste svetu Anu i njezinog muža svetog Joakima, roditelje Blažene Djevice Marije. Danas, na svetkovinu koja je ove godine pala na nedjelju, usprkos krizi i prisutnom oprezu, to se osjetilo na sva četiri misna slavlja na Anindolu.

Ono najranije, u 8 sati, predslavio je luški župnik Josip Čulig sa svojim vjernicima i zborom, drugo, nešto kasnije, predvodio je domaslovečki župnik Branimir Budinski sa svojim župnim zborom i župljanima, a središnje, u 11 sati, velečasni Matej Petrić, rodom iz Luga Samoborskog, koji je nakon svog povratka sa studija u Rimu imenovan župnim vikarom u župi Svetog Nikole Biskupa u Jastrebarskom. S velečasnim Petrićem suslavili su profesor Josip Šimunović i domaći župnik i dekan, prečasni Ivica Cik. Misu u 17 sati služio je donedavni samoborski đakon, a sada mladomisnik, Petar Galeković.

Posebnu pozornost ove je godine privukla predslaviteljeva homilija u kojoj je, tumačeći riječi Evanđelja, govorio o novom stvaranju svijeta korištenjem ljudske mudrosti.

-Ako je Bog svemoguć i savršen, izvor svake dobrote, kako mu se moglo dogoditi da stvori ovako nesavršeni svijet – upitao je hodočasnike na početku propovijedi Matej Petrić. Podsjetio ih je potom na tri prispodobe koje su čuli u Evanđelju, a koje se odnose na blago skriveno na njivi, trgovca koji je pronašao dragocjeni biser i mrežu bačenu u more da bi se njome izvukle raznovrsne ribe. -Mističnim okom gledano te tri prispodobe govore upravo o stvaranju, ali novom stvaranju na koje smo mi ljudi pozvani kao vjernici – rekao je velečasni Petrić objasnivši da je Bog time što je stvorio čovjeka samo započeo stvaranje ovoga svijeta sa željom da ga dovrši preko čovjeka. -To znači – zaključio je – da ovaj svijet nije nesavršen, nego samo nedovršen, a kakav bi mogao biti ne ovisi o Bogu nego o svima nama kao Njegovoj produženoj ruci.

-Da bismo dovršili stvaranje potrebna nam je mudrost sa svim njezinim odlikama skrivenima u nama – istaknuo je Matej Petrić. Najprije su to vlastiti talenti i vještine koje će nam pomoći u novom stvaranju, odnosno otkrivanju blaga na njivi. Potom je to strpljivost, učenje u čekanju, jer u strpljivosti imamo vremena promatrati znakove vremena oko sebe, prepoznavati i prevladavati kirize naše svakodnevice i pripremati se za vječni život poput trgovca koji je pronašao dragocjeni biser. Treća odlika mudrosti je iskustvo koje skupljamo tijekom punine i slobode svog života i koje nam pomaže na kraju vremena, u najtežem životnom iskušenju, kao kod odabira dobre ribe u odnosu na lošu, koja se na temelju svoje slobode pokvarila i koju odbacujemo.

-Slika plača i škrguta zubi o kojima Krist progovara na kraju Evanđelja ove nedjelje slika je neuspjela čovjeka, a takav je lik naizgled imala i sveta Ana – rekao je još propovjednik – tumačeći kako je cijeli svoj život provela u tuzi i otuđenju te osuđivanju od drugih ljudi jer je živjela sramotu neplodnosti. No, sveta Ana je živjela upravo ove tri odlike mudrosti, imala je talante i vještine žene, majke i domaćice, strpljivo je čekala čudo i znala je, na temelju svog vjerničkog iskustva stvaranja za druge i vjere u Boga koji stvara ni iz čega, da će se nešto dogoditi.

Matej Petrić je još podsjetio na prvo kraljevstvo i prve ljude, Adama i Evu, i njihovo skrivanje od Boga nakon konzumiranja ploda sa zabranjenog stabla, objasnivši da se ono što se njima dogodilo događa i nama danas kad se zbog nekog svog grijeha skrivamo od Boga. -U Božjem kraljevstvu postoji samo jedan zakon, a to je zakon ljubavi koji vrijedi i u dobru i u zlu i kojega je Adam prekršio proizvajući Evu za odgovornost “istočnoga grijeha” – rekao je velečasni Petrić dodavši kako je i danas u ljudskoj zlobi sklonost prozivanju drugih za nedaće i nevolje, u trgovini, na ulici, na poslu, u pošti, kafiću gdje postajemo sve nervozniji i gdje padaju ružne riječi i ružni pogledi jer nam svi počnu ići na živce zbog korone, potresa, poplave i tako dalje, a uz to ne ide daljnje stvaranje. -Novog stvaranja nema bez našeg zajedništva i zajedništva s Bogom u dobru i u zlu – naglasio je velečasni Matej Petrić objasnišvi da Božji odgovor na naša pitanja ne dolazi tek tako, on je utjelovljen u nama kroz neku osobu ili neki događaj što se samo mudrim srcem može prepoznati.

Središnju euharistiju, koja je završila zavjetnim obilaskom oltara u kapelici, svojom su nazočnošću popratili zamjenici samoborskog gradonačelnika Željko Stanec i Sanja Horvat Iveković, zamjenik župana Zagrebačke županije Hrvoje Frankić, predsjednik i potpredsjednik Gradskog vijeća Samobora Miran Šoić i Vinko Jaklenec,  gradski pročelnici Juro Horvat i Davor Bošković, pročelnikov zamjenik Krunoslav Znika, voditelj referade za mjesnu samoupravu Petar Grgečić, članovi Kolegija gradonačelnika i drugi gradski dužnosnici.

Lijep, vedar, sunčan i ne odveć vruć dan bio je dodatni mamac za višegeneracijski pohod na aninovsko proštenje te uživanje u medenjacima i gvircu kao i u ponudi drugih licitarskih i medičarskih proizvoda obrta Oslaković i Arko.

Zbog trenutnih okolnosti i epidemioloških mjera nije bilo uobičajenog svjetovnog prigodnog programa i dužeg druženja na Tanc placu. No, i sve one koji su se tom stazom uputili prema kapelici i tamo je dočekalo medičarsko osvježenje.

Izvor: Radio Samobor