Održana procesija samoborskim ulicama

U utorak, 5. kolovoza, ulicama Samobora upriličena je zahvalna procesija samoborskih hodočasnika kojom su obilježena dva velika jubileja – 300. obljetnica prvog spomena samoborskog hodočašća Majci Božjoj u Mariju Bistricu i 350. obljetnica završetka izgradnje župne crkve sv. Anastazije u Samoboru.
Ova tradicionalna procesija vratila se ove godine na nekadašnju trasu. Brojni su Samoborci odjenuli samoborsku narodnu nošnju i od samoborskog Doma zdravlja krenuli Ulicom Ljudevita Gaja prema središnjem Trgu kralja Tomislava i župnoj crkvi sv. Anastazije. Bila je ovo prilika da se tradicionalno svečano ruho izvadi iz ormara i da se prikaže sve bogatstvo i raskoš samoborske baštine kojom se ovaj naš kraj ponosi.

Procesiju, u kojoj je ove godine sudjelovalo više od tisuću naših sugrađana svih generacija, po prvi je put predvodio biskup, nekadašnji samoborski župnik, monsinjor Mijo Gorski koji se posebno osvrnuo na velikih 350 godina od izgradnje župne crkve svete Anastazije. Sveta misa služena je i za hrvatske branitelje koji su prije 30 godina sudjelovali u obrani naše domovine i koji su svojom žrtvom zadužili sve nas.
U procesiji, koju su predvodili članovi braniteljskih udruga, sudjelovali su predstavnici bratovština, vjerničkih udruga, vatrogasne zajednice, svećenici Samoborsko-okićkog dekanata ali i drugih dijelova Zagrebačke nadbiskupije te brojne Samoborke i Samoborci predvođeni gradonačelnicom Petrom Škrobot. Razvijen je i veliki plakat u kojeg je ušiveno 300 crveno bijelih kvadratića s prikazom Majke Božje Bistričke kojeg su hodočasnici prethodno pronijeli i bistričkim svetištem a koji simbolizira 300. hodočašće Samoboraca u ovo svetište.

Tradicionalno hodočašće u svetište Majke Božje Bistričke organizirano je 2. kolovoza ove godine. U organizaciji udruge Ekosspiritus i župe sv. Anastazije, oko 300 je hodočasnika krenulo pješice na dug put od Samobora do Marije Bistrice, dok im se još veći broj Samoboraca pridružio 3. kolovoza u samom svetištu. Ove su se godine vjernicima župe sv. Anastazije, sv. Ivana Krstitelja, Svetog Duha i Krista Kralja pridružili i vjernici župe Svetog Martina pod Okićem.

Tijekom svečane ulazne procesije u nedjelju, 3. kolovoza, mnoštvo je naših sugrađana odjenulo narodnu nošnju i time pokazalo bogatstvo kulturne i duhovne baštine ovoga kraja. U procesiji je sudjelovala i gradonačelnica Petra Škrobot sa zavjetnom svijećom u rukama, dok su hodočasnici predvođeni članovima udruge Ekosspiritus, Društva sv. Izidora Seljaka i Bratovštine sv. Jakova unijeli prikazne darove na oltar: samoborske pogače, bermet, svijeću, heklanu sliku Majke Božje Pomoćnice, novoizdanu knjigu o samoborskom proštenju kao i bijelu i crvenu majicu s utisnutim prigodnim tekstom ovogodišnjeg hodočašća te slikom Majke Božje odjevene u narodnu nošnju. Kako bi se obilježila ova velika obljetnica, u Baziliku Majke Božje Bistričke je uneseno i 300 bijelih i crvenih ruža koje su položene na oltar. Euharistiju je u crkvi na otvorenom za više od dvije tisuće vjernika predvodio mons. Ivan Šaško, pomoćni zagrebački biskup koji je približio okupljenima evanđelje koje progovara o materijalizmu vidljivom i u današnje vrijeme. U svojoj je propovijedi istaknuo dar Samoboraca koji su 2022. godine Svetištu poklonili samoborsku narodnu nošnju kojom je i ove godine bio zaodjenut Milosni kip Majke Božje Bistričke.
Podsjetimo kako je u Samoboru nedavno predstavljena i knjiga „Nas je otpravila, Tebe je pozdravila, sveta Anastazija, Majko Božja Bistrička“ autora Radovana Librića koja govori o 300. obljetnici proštenja drevne samoborske župe u Mariju Bistricu. Knjiga vjerno opisuje cjelokupni proces samoborskog hodočašća, a čitatelji će u njoj moći pronaći i svjedočanstva hodočasnika, kao i detaljan opis elemenata koji ovu duhovnu i kulturnu baštinu čine toliko jedinstvenom.

Samoborsko-okićki dekanat priprema zaštitu bistričke procesije kao kulturnog dobra Republike Hrvatske. Početkom lipnja ove godine održan je susret predstavnika udruga i gradskih institucija, te je tom prilikom formiran odbor za zaštitu procesije kao kulturnog dobra Republike Hrvatske koji koordinira različitim sekcijama i zadacima kojima je cilj osigurati zaštitu procesije na nacionalnoj razini, što bi značilo snažno predstavljanje kršćanskog identiteta i baštine samoborske narodne nošnje široj javnosti. Izniman odaziv naših sugrađana i sudjelovanje u samoj procesiji, posebice u narodnim nošnjama ovog kraja, pokazuju kako je samoborska tradicija i dalje „živa“ i kako zaslužuje biti proglašena kulturnim dobrom i na nacionalnoj razini.