T T T
Veličina fonta
Disleksija font Veći razmak Označi poveznice
Kontrast Invert Crno/bijelo
Novosti   /   Zanimljivosti

Red tradicionalnog, red noviteta

Renata Glojnarić i Srećko Bradić, izvršna producentica i umjetnički ravnatelj 43. SGJ

Red tradicionalnog, red noviteta

Desetak dana dijeli nas od otvorenja i početka 43. Samoborske glazbene jeseni, tijekom koje će se od 22. do 30. rujna, na svakodnevnim koncertima kroz pomno biran program predstaviti brojni eminentni domaći i strani izvođači klasične glazbe i orkestri, kao i mlade nade s 15. Međunarodnog natjecanja mladih glazbenika Ferdo Livadić i 7. Međunarodnog skladateljskog natjecanja New Note.

Samoborska glazbena jesen već odavno je stekla reputaciju jednog od najvažnijih takvih glazbenih događanja u Hrvatskoj i šire, a visoke standarde niz godina "održavaju" i iznova do u detalje "poliraju" izvršna producentica SGJ Renata Glojnarić i umjetnički ravnatelj Srećko Bradić.

S njima smo razgovarali o koncepciji i svemu ostalome što ljubitelje klasike čeka tijekom ovogodišnjeg izdanja SGJ.

Bradić: Ovogodišnju Samoborsku glazbenu jesen otvaramo kombinacijom osam vrhunskih gitarista i vrlo zanimljivim programom, koje predvode naš Zoran Dukić i Petrit Çeku, a tu su i Morana Pešutić, Tomislav Vukšić, Tvrtko Sarić, Krešimir Bedek, Pedro Ribeiro Rodrigues i Maroje Brčić. Nastavak je to intencije koju smo pokrenuli prošle godine, a to je da predstavimo "the best of" muzičara u komornom izričaju. Ove godine će to biti u još većem opsegu pa će tako svjetski poznatim  glazbenicima s bogatim biografijama pripasti dvije večeri. Po prvi puta nam se pridružuje Aleksandar Ivić kao prva violina s Borivojem Martinićem – Jerčićem.

Glojnarić: Ovo je svojevrsni spoj Samobora i Dubrovačkih ljetnih igara, jer ovi gitaristi su se po prvi puta u tako velikom broju okupili na koncertu u Dubrovniku. K tome, umjetnički ravnatelj glazbenog dijela Dubrovačkih ljetnih igara Tomislav Fačini je i član žirija našeg Međunarodnog natjecanja mladih glazbenika Ferdo Livadić pa će budući pobjednik, slijedom te suradnje, imati svoj nastup na sljedećim Dubrovačkim ljetnim igrama kao dio nagrade. To je za njih velika stvar.

Bradić: Dan poslije svečanog otvaranja počinje to dvodnevno natjecanje, a upravo zbog mladih glazbenika potrudili smo se da nam u žiriju bude pet umjetničkih voditelja različitih renomiranih festivala (Dubrovačke ljetne igre, Osorske glazbene večeri, Festival sv. Marka, SGJ, nastup u Simfonijski orkestar HRT-a), jer najveća nagrada za pobjednika, uz ostalo, je da ima mogućnost muziciranja na takvim festivalima, da nastavi dalje. A najbolja moguća "inicijacija" je nastup na Dubrovačkim ljetnim igrama. 

Glojnarić: Vratit ću se još malo na samo otvorenje SGJ. Važno je naglasiti taj spoj s Dubrovnikom, a druga važna stvar je i činjenica da su svi navedeni gitaristi bili studenti legendarnog prof. gitare Darka Petrinjaka, koji je Samoborac. Treća zanimljivost je da su ovi gitaristi napravili obradu poznate skladbe Drmeš za Pendereckog Ive Josipovića za osam gitara, a Josipovićev original je pisan baš za naše Tamburaško društvo Ferdo Livadić, za tambure. Dakle, priča ide još dublje i zanimljiva je za javnost i, rekla bih, ovo je baš pravi samoborski koncert.

Bradić: Da, to sam još i ja svirao. No, da se vratimo SGJ. Spomenut ću pobjedničku večer natjecanja Ferdo Livadić, na kojoj prošlogodišnji pobjednik, uz vlastiti recital, izvodi i novu skladbu hrvatskog skladatelja pisanu posebno za njega. Ove godine ćemo tako imati priliku čuti što je akademik Zoran Juranić napisao za Cantus Ansambl i prošlogodišnjeg pobjednika, klavirista Ivana Vihora. Tu također treba spomenuti dugogodišnju suradnju s Cantus Ansamblom pod ravnjanjem Berislava Šipuša. Nakon natjecanja kreće opet komorni dio festivala.

Glojnarić: I u tom dijelu imamo posebnu priču. Naime, između ostalih, predstavit će nam se i Ansambl Esperanza iz Lihtenštajna, kojeg vodi naš Međimurec Dražen Domjanić. On već godinama živi u Lihtenštajnu i napravio je malo čudo svojim festivalima koje organizira u Austriji, Švicarskoj i Lihtenštajnu, a ovaj je ansambl osnovao po uzoru na Zagrebačke soliste. Također ima svoju glazbenu akademiju i zakladu koja potpomaže mlade umjetnike. I, što je najvažnije, teško ćete u Hrvatskoj naći glazbenika koji u jednom trenutku nije bio stipendist njegove zaklade, od Petrita Çekua do Luke Šulića i drugih. Za svoje zasluge u kulturi primio je ove godine i orden Republike Austrije, što bi trebala znati i domaća javnost, pa nam je jako drago što će se sa svojim ansamblom po prvi puta predstaviti i u Hrvatskoj, baš u Samoboru. Sretni smo što prepoznajemo te naše sjajne umjetnike, koji velike uspjehe postižu vani i prezentiramo ih u Hrvatskoj. S njim dolazi i njegova kćer, violinistica Sara Domjanić, koja je također bila jedna od hrvatskih predstavnika na natjecanju za Euroviziju, a izvest će vrlo atraktivan program za publiku. Već niz godina Samobor i SGJ vode zaista veliku brigu o mladim glazbenicima, što se može iščitati iz cijelog programa. Tako nam ove godine uz Simfonijski orkestar HRT-a dolazi klavirist Ivan Krpan, pobjednik Busonija, najprestižnijeg svjetskog natjecanja pijanista, koji će svirati pod dirigentskom palicom također vrlo mladog, jer netom je završio studij, Vetona Marevcija. 

Bradić: Da, on će dirigirati praizvedbom skladbe s drugog našeg natjecanja – New Note. Ove godine mladi skladatelji imali su zadatak svoje skladbe posvetiti orkestru, u čemu nam je partner Simfonijski orkestar HRT-a, a pobijedio je Eduardo Soutullo. 

Glojnarić: Novost je također da ove jeseni nema svima privlačnog i uvijek sjajnog Marimba Weeka, koji je unazad deset godina, koliko se održavao, zaista postao važan segment kulturne ponude u Hrvatskoj. Ove godine je iz tehničkih i organizacijskih razloga on izostao, a s godinama su sazreli i uvjeti da se Ivana Bilić Marimba Week odvoji od Samoborske glazbene jeseni pa će se tako od sljedeće godine održavati u lipnju. Sve ostaje u Samoboru pa će tako naš grad zapravo dobiti još jedan zaseban majstorski seminar za mlade glazbenike praćen koncertima, što definitivno dodatno pridonosi našoj težnji i potkrepljuje činjenicu da je Samobor postao grad glazbe.

  • Priča o Samoborskoj glazbenoj jeseni je zaista sjajna, a po svemu što ste nam ispričali njezin status je itekako prepoznat i neupitan. No, vraćamo se u stvarnost. Kako se financijski pokrivate?

Bradić: Prije nego što Renata iznese surove brojke, moram reći da nam se zaista svi dive kako i na koji način uspijevamo održati ne samo Samoborsku glazbenu jesen te puste godine na životu, već i održati visoko postavljenu razinu. No, to je ista priča svake godine.

Glojnarić: Financije su ostale na prošlogodišnjoj razini. Najviše novca dobivamo od Ministarstva kulture, koje nam pokriva trećinu sredstava. Ostatak nam dolazi iz Zagrebačke županije, Grada Samobora, Hrvatske turističke zajednice, zatim od sponzora, te ulaznica i kotizacija. Cijene ulaznica već godinama su iste i niske, jer želimo što više posjetitelja.

Bradić: Upravo cijene ulaznica su taj faktor koji nam zbilja dovodi brojnu publiku na koncerte.

  • Svi čekamo uređenje Hrvatskog doma u kojem bi, uz kino, trebalo biti prostora i za sva ostala kulturna događanja, kojih je u Samoboru puno. Kakva su vaša očekivanja što se tiče SGJ?

Bradić: Moja želja je da tu dobijemo komforan prostor najmanje za simfonijski orkestar, da nam mogu gostovati ne samo orkestri iz gradova s kojima je Samobor prijateljski vezan, poput svjetski poznatog pečuškog ansambla, pa apeliram na gradske vlasti da i o tome povedu brigu. Zaista bih želio da jednog dana u toj dvorani nastupi Ivo Pogorelić.  

Glojnarić: Mi se jako veselimo novoj dvorani, jer već za sljedeću godinu planiramo tamo nastupe nekih glazbenika koji nam dolaze na SGJ, ali i dalje ćemo dio programa organizirati u našim crkvama. Ponajprije iz poštovanja i zahvale što nas već godinama ugošćuju, ali i potrebe za ambijentom i zvukom koji umjetnici tamo mogu ostvariti.  

Bradić: Novi prostor će nam i organizacijski uvelike biti od pomoći. Naravno, beskrajno smo zahvalni i gvardijanu i župniku, i franjevačkoj i župnoj crkvi, koji nam svesrdno ustupaju svoje prostore. Dvorana će nam omogućiti dodatnu neovisnost u organizaciji onog dijela programa koji zapravo ne spada u crkvu. 

Robert Škiljan

 

Objavljeno: 12.09.2018.