Grad Samobor

Samoborski fašnik

Samoborski fašnik jedna je od najstarijih pokladnih svečanosti u Hrvatskoj

Samoborski fašnik jedna je od najstarijih pokladnih svečanosti u Hrvatskoj i jedna od najvećih turističkih manifestacija u kontinentalnom dijelu Hrvatske.

Samoborski fašnik tradicionalno završava na pokladni utorak osudom Princa Fašnika i paljenjem njegove lutke, kako bi se osiguralo da godina pred nama bude bez negativnih utjecaja. Tradicionalni fašnički likovi Princ Fašnik, Princeza Sraka, Sudec i Fiškal preuzimaju ključeve grada i proglašavaju Slobodnu fašničku republiku.

Svake godine, uz tradicionalni program na Trgu kralja Tomislava, s fašničkom princezom Srakom, Princem, Fiškalom i Sucem, posjetitelje očekuju programi na nekoliko lokacija - program uličnih zabavljača, tabori mjesnih odbora i KUD-ova, poseban program za mlade, radionice za djecu, kao i brojna druga događanja. U svakodnevnim događanjima od jutra do kasnih večernjih sati, očekuje se sudjelovanje više od 3000 djece iz škola i vrtića, 800 članova mjesnih odbora i njihovih alegorijskih kola te 1000 sudionika karnevalskih skupina iz cijele Hrvatske.

Glavne odrednice i važnost Samoborskog fašnika očituje se u dugoj povijesti održavanja, velikoj dječjoj povorci osnovnih škola i dječjih vrtića (dječji fašnik) te u velikoj povorci mjesnih odbora, kao i velikom broju gostujućih skupina.

Razlika od karnevala je politička satira koja je naslijeđe Kompareovog fašnika (od 1860.), posebna po kritici opće društvenih prilika (danas lokalnog, državnog, EU, svjetskog karaktera) i povorke alegorijskih kola kao atrakcija koja plijeni pažnju jednako kao i dječji fašnik.

KRATKA POVIJEST

U Samoborskom muzeju čuva se zapisnik sa sjednice općinskog vijeća iz 1828. godine, u kojem piše da se tražilo iznajmljivanje dvorane u zgradi vijećnice za fašnički bal, s napomenom da se istu već koristio godinu dana ranije. To je prvi pisani dokument o samoborskom fašniku, iz kojeg je razvidno kako je on održan već 1827. godine. Vjerojatno je održavan i ranije, ali o tome nema pisanih dokaza. 
 
Važne godine Samoborskog fašnika:

1827 – najstariji pronađeni pisani zapis dokazuje kako je te godine održan fašnički bal u općinskom magistratu
1860 – karnevale počinje priređivati Josip Kompare
1876 – Odbor za karnevalski ophod 26. veljače traži dopuštenje za fašničku procesiju koja neće biti "protiv vlasti"
1880 – slika Josipa Komparea "Hrvatski političari godine 1880." ušla je u fašničke legende
1904 – izlazi prvi broj lista "Sraka"
1906 – Princ Fašnik postaje živa osoba, koja nastupa na pozornici
1941 – prestanak priređivanja fašnika zbog rata 
1966 – obnova fašnika na inicijativu F. Ivanščaka i nastavak izlaženja "Srake"
 

POVIJEST POKLADA  

U 9. stoljeću, u vrijeme Grgura Velikog, propisana je crkvena mjera koja predviđa da se u ponedjeljak i utorak, uoči Čiste srijede ili Pepelnice, posti. Nedjelja koja je prethodila Pepelnici nazvana je, latinski, dominica carnis privii, ili bezmesna nedjelja. Narod ju je pojednostavljeno nazvao karneval ili, u prijevodu, mesopust, bezmesje.

Negdje oko 15. stoljeća post je u najširim krugovima zamijenjen izrazito suprotnim običajima – jakom hranom, zabavom, pićem i maskiranjem pod kojim je sve dopušteno. Tako su nastala karnevalska veselja, ili poklade. Riječ "poklade" dolazi od riječi klasti ili maskirati, prerušavati se. Fašnik dolazi od naziva za pokladni utorak, kojeg su u starom Zagrebu nazivali fašenk.

Samoborski fašnik tradicionalno završava na pokladni utorak osudom Princa Fašnika i paljenjem njegove lutke