Radionica izrade samoborskog kraluša

Radionice izrade samoborskog pletenog kraluša
Zanima vas tradicijski nakit, ali nikako da uhvatite priliku okušati se u njegovoj izradi? Ove jeseni Samoborski muzej vraća se svojoj dugogodišnjoj tradiciji održavanja radionica izrade samoborskog pletenog kraluša, ovoga puta pod mentorstvom etnologinje Nikoline Vuković.

TERMINI:
Radionica je namijenjena odraslima, a održavat će se svakog četvrtka od 23. rujna do 25. studenog u terminu od 17:00 do 19:30 sati, u prostoru Samoborskog muzeja.
Za radionicu je predviđeno 25 sati, a ukoliko bude potrebno održat ćemo nekoliko sati više kako bi svaka sudionica dovršila svoj rad.

PRIJAVE:
Broj sudionika je ograničen stoga požurite sa svojom prijavom!
Prijaviti se možete klikom na PRIJAVA ili telefonski na broj: 091 979 5549

PLAĆANJE
Radionica se naplaćuje 200,00 kn, a kraluš koji izradite ostaje vama. Uplatu je potrebno izvršiti prije početka radionice (do 20. rujna). Uplate primamo na Samoborski muzej, OIB:40913091389, broj žiro računa: HR0724020061100972600, uz obavezne podatke o uplatitelju. 

Pridružite nam se na ugodnom druženju te uz našu stručnu pomoć savladajte umijeće izrade najraskošnije i najskladnije tradicijske ogrlice mrežastog tipa – našeg prekrasnog i jedinstvenog samoborskog kraluša!

SAMOBORSKI PLETENI KRALUŠ

Pleteni kraluš tradicijska je ogrlica koju su u posebnim prigodama, osobito za crkvene blagdane, uz svečanu nošnju, nosile žene samoborskog kraja. Bio je pokazatelj njihovog bračnog, socijalnog i ekonomskog statusa. Točno vrijeme njegova nastanka nije nam poznato, a najstariji podaci potvrđuju njegovo postojanje početkom 20. stoljeća. Više podataka o samoborskom kralušu, njegovoj izradi i načinu nošenja potječe iz perioda između dva svjetska rata. Pleteni kraluš izrađivale su u pravilu žene, najčešće u zimskim mjesecima, kada su bile oslobođene poljoprivrednih radova. U početku se pleo nizanjem raznobojnih staklenih zrnaca na dvanaest, deset ili osam repi, lasi iz konjskog repa. Zrnca su se kupovala na crkvenim proštenjima, od putujućih trgovaca u selu te u trgovinama u gradu. Repi, lasi pripremali su se kod kuće, pri čemu se pazilo da budu od bijeloga konja kako ne bi dolazili do izražaja pri korištenju bezbojnih zrnaca. Nakon Drugog svjetskog rata, sitna staklena zrnca zamijenjena su krupnijim plastičnim zrncima, a umjesto konjske dlake počinje se koristiti plastična nit – žima, flaks. Pleteni kraluš sastoji se od sljedećih dijelova: uski pojas – granir, široki pojas s ornamentima – kare, rože, srčeka ili križeki, pužeki ili gusjenice, završni dio – šlinga koja se sastoji od frkova. Umijeće izrade samoborskog kraluša nalazi se na listi zaštićenih nematerijalnih kulturnih dobara.