Samoborski muzej u izazovu „15 po 15: cijela Hrvatska čita djeci!“

U izazovu je sudjelovalo je 245 djece iz Dječjeg vrtića Grigor Vitez i tridesetak odraslih osoba u njihovoj pratnji (odgajatelji, asistenti, roditelji)! Cilj programa „Rođeni za čitanje“ je poticanje čitanja djeci naglas od najranije dobi, a izazov se sastojao u tome da odrasli tijekom 15 dana svaki dan djeci čitaju po 15 minuta.

Gosti čitači

Osim djelatnika Muzeja, kao gosti čitači u program su se uključile i našem pozivu odazvale različite javne osobe iz samoborskog kulturnog i društvenog života – naši sugrađani i prijatelji Muzeja.

U izazovu su sudjelovali: stand-up komičar, glumac i voditelj Mario Petreković, učiteljica Vanda Bartulica, glumac Robert Kurbaša, novinarka Anja Franić Modrić, dizajner Marko Jovanovac i ilustratorica Branka Hollingsworth Nara.

Oni su djeci svaki dan u isto vrijeme čitali u Muzeju, a u pohode vrtićkim skupinama čiji polaznici zbog udaljenosti nisu mogli doći u Muzej odlazili su djelatnici Muzeja. Na taj su način u program bila uključena i djeca iz vrtićkih skupina iz Kladja, Molvica, Galgova i Pavučnjaka kojima smo u goste ponijeli neke stare predmetima iz Muzeja (naočale, knjige...) i čitali im iste priče kao i djeci u gradu približivši im tako atmosferu čitanja u Muzeju.

Samoborske legende, basne i priče

Djeci smo svakodnevno čitali priče iz muzejskog izdanja „Legende Samobora i samoborskog kraja“ koje je prikupio i zabilježio Milan Žegarac Peharnik, basne i priče iz knjige Milana Langa „Samobor – narodni život i običaji“.

Na taj su se način djeca upoznala s pomalo zaboravljenim samoborskim govorom, likovima, mjestima... posebice stoga što su neki od „čitača“ njegovi vrsni poznavatelji i izvorni govornici.

Program „Rođeni za čitanje“ trajna je mjera kulturne i javnozdravstvene politike Ministarstva kulture i medija usmjerena sretnijem i uspješnijem odrastanju djece, a koja se temelji na znanstvenim spoznajama o dobrobiti čitanja naglas u ranom djetinjstvu. Istraživanja pokazuju da i kratko, ali redovito čitanje ima dugoročni pozitivan učinak na djetetov govor, rječnik, pažnju i emocionalnu zrelost. Djeca kojoj se redovito čita lakše se koncentriraju, razvijaju bogatiji rječnik i osjećaju se povezanije s odraslima koji im čitaju. Čitanjem djeci razvijaju se i njihove vještine važne za polazak u školu.

Čitanjem do bliskosti

Redovito čitanje jača bliskost između djeteta i odrasle osobe koja mu čita, a zajedničko čitanje pomaže u stvaranju smirujuće dnevne rutine. Uz likove i situacije u pričama djeca uče prepoznavati osjećaje i razvijaju empatiju. Djeca koja slušaju priče brže proširuju rječnik i lakše uče govoriti. Čitanje potiče razgovor i zajedničko promišljanje o svijetu oko nas – toga smo bili itekako svjesni svakoga dana tijekom provođenja izazova „15 po 15: cijela Hrvatska čita djeci“ jer su se i djeca i čitači u ugodnoj i podržavajućoj atmosferi zadržala puno dulje od predviđenih petnaest minuta.

Uključivanjem u ovaj projekt Samoborski muzej dao je svoj doprinos poticanju razvoja građanske kompetencije i omogućio dječju participaciju u kulturnoj ustanovi što je ključno za izgradnju temelja demokratskog društva i odgoj odgovornih, empatičnih i aktivnih građana.