Predstavljeni rezultati istraživanja

U Gradskoj vijećnici u utorak, 7. veljače održan je sastanak na kojem su predstavnicima Vijeća za prevenciju Grada Samobora, prezentirani rezultati istraživanja provedeni na učeničkoj populaciji Samobora tijekom mjeseca siječnja ove godine. Udruga „Ježeva kućica“ i projekta ZAMAH u partnerstvu s Gradom Samoborom, Gradom Jastrebarskim i Društvom Naša djeca Jastrebarsko provode projekt čiji je cilj ojačati kapacitete aktivnih OCD-a aktivnih u lokalnim zajednicama za provedbu aktivnosti prilagođenih lokalnim problemima te pružati učinkovit odgovor na potrebe lokalne zajednice u kriznim situacijama.

Projekt je financiran sredstvima Europske Unije, a cilj istraživanja, koje su u sinergiji proveli projekt Zamah i Fronline Poliuteia, je da procjenjujući lokalne potrebe analizom rizičnih i zaštitnih čimbenika, pokrenu izradu akcijskog plana zajednice temeljenog na lokalnoj procjeni potreba. Realizacija akcijskog plana temelji se na suradnji lokalne zajednice i stručnim znanjima psihologa s područja prevencije rizičnog ponašanja djece i mladih, a s ciljem pružanja podrške prevenciji rizičnog ponašanja, kao i razvoja pozitivnih obrazaca ponašanja.

Na sastanku su prezentirani rezultati online istraživanja provedenih tijekom mjeseca siječnja ove godine na uzorku od 1697 učenika, što čini 60% ukupne populacije polaznika 5 osnovnih (5. do 8. razred) te 3 srednje škole na području grada Samobora, koji su se odazvali online istraživanju, s distribucijom od 50:50 ispitanika osnovne vs. srednje škole. Zabilježen je izraziti problem rizičnog ponašanja, ponajviše korištenje alkohola kao najčešćeg sredstva ovisnosti, kod čak 51,1 % osnovnoškolaca te čak 81,8% učenika srednjih škola. Nadalje, zabilježeno je i korištenje drugih sredstava ovisnosti; npr. marihuana kod zabrinjavajućih 26,4% srednjoškolaca te 3,5% učenika osnovnih škola te lijekova bez recepta kod 15,8% učenika osnovnih te 21,9% učenika srednjih škola. Čak 25,7 % srednjoškolaca redovito konzumira alkohol. Također su evidentirana brojna druga rizična ponašanja poput raznih oblika kockanja te raznih modela vršnjačkog nasilja (od izloženosti uživo do internetskog zlostavljanja). Zanimljivo je da je kod vršnjačkog nasilja čak 25,8% učenika osnovnih škola te 33,9% učenika srednjih škola izjavilo da je potpuno ignoriralo nasilje kojem su svjedočili, jer smatra da ih se to ne tiče, a 18,9% odnosno 30,4% samo promatralo nasilje bez da pruži ikakvu pomoć, što govori o potpunoj rezistenciji na otpor nasilju. Svi navedeni faktori u direktnoj su korelaciji sa stanjem mentalnog zdravlja koje pokazuje da se čak 29,8% djece osnovnih škola te gotovo 50% srednjih osjeća tužno ili bezvoljno svakog dana, što ukazuje na depresivno ponašanje, a njih 16,9 % u osnovnim školama te 24,5% srednjoškolaca ozbiljno razmatra mogućnost suicida. To su sve iznimno alarmantni podaci te je potrebno aktivno djelovanje u smislu prevencije koje pred Grad Samobor postavlja odgovoran zadatak da pokuša aktivirati mehanizme zaštite koji bi mogli djelovati kao obrambeni faktori za rizičnu kategoriju djece i mladih. Kao najjače zaštitne čimbenike metodom samoprocjene djeca ističu vjerovanja u moral i red te duhovnost i privrženost obitelji. Nedostatak obiteljske supervizije i obiteljske discipline ističe se kao važan uzročnik depresije dok je izuzetno važan faktor rizika i rani početak korištenja sredstava ovisnosti kao i niska percepcija rizika od korištenja sredstava ovisnosti. Cilj istraživanja je pokretanje akcijskog plana s ciljem određivanja prioriteta na kojima će se raditi u nadolazećem razdoblju kako bi se djelovalo na promjene negativnih obrazaca ponašanja djece i mladih. Akcijski bi plan trebao dovesti do pozitivnih pomaka te biti orijentiran kako na ograničavanje dostupnosti sredstava ovisnosti (npr. alkohola), tako i na smanjenja pozitivnih stavova mladih prema korištenju alkohola, a važan partner Gradu u ovom zahtjevnom poslu su stručnjaci psiholozi, pedagozi i psihijatri.