Grad Samobor Grad Samobor Logo

Predstavljanja

Stalni postav arheološko – geološke zbirke nekad i sad

29.04.
2020.

Kako je nastao ovaj zanimljivi postav

Samoborski muzej osnovan je 23. lipnja 1949. godine u nekadašnjoj obiteljskoj kući skladatelja Ferde Livadića. Osnivači Muzeja, Ivica Sudnik i dr. Stjepan Orešković, naslutili su i ranije kakav potencijal leži u prelijepome dvorcu s mnogo soba gdje bi se mogla smjestiti zbirka koja je nastajala još od 1925. godine. Tada je Sudnik već imao poveliku zbirku nazvanu Samoborska bibliografija, tri godine kasnije osnovao je zbirku Samoborska kronika te je naposlijetku uslijedila zbirka Samoborskih starina. Time su udareni temelji budućega Muzeja. U vrijeme samih početaka, kada nije bio zaposlen niti jedan muzejski stručnjak, dvojica spomenutih entuzijasta obavljala su veliki dio organizacijskih poslova u formiranju fundusa zbirki i osiguranju prostora za stalni postav. Njihovom zaslugom ostvaren je plodan sakupljački i istraživački rad na području Samobora i okolice. Uz stalan obilazak terena i otkup zanimljivih predmeta iz povijesti Samobora te svjesni da ne mogu bez podrške javnosti, prvi „kustosi“ uputili su poziv svima da svojim prilozima i poklonima pomognu uređenju Muzeja i rastu zbirki. Sakupljene predmete nastojali su prezentirati javnosti kako su znali i umijeli. Još 1948. Muzeju u osnivanju dodijeljene su dvije prostorije u prizemlju, a godinu dana kasnije Muzej se proširuje i na prvi kat te započinje s djelatnošću koja traje i danas.
Stari postav arheološko – geološke zbirke evidentno nije bio postavljen u skladu sa zahtjevima muzejske struke. Kao što se vidi na crno – bijelim fotografijama, jedne uz druge stoje kosti mamuta i antičke fibule, neolitičke sjekire i krovne ploče sa Staroga grada. Unatoč tome Muzej je funkcionirao, imao je svoje posjetitelje i vjernu publiku i ono najvažnije, rastuće zbirke koje su s vremenom kustosi, uz pomoć drugih stručnjaka, učinili jasnijima i preglednijima. Današnji postav arheološko – geološke zbirke izgleda potpuno drugačije. Moderan i jasan, no opet podložan promjenama - zbog konstantnog mijenjanja načina života, ljudskih potreba i zahtjeva te prisutnosti novih tehnologija, a u najnovije vrijeme zbog pandemije kada se sve više okrećemo prisutnosti Muzeja u virtualnom svijetu. Arheološka zbirka obnavljana je tijekom 1996. godine, a svečano otvorena 12. siječnja 1997. Rađena je prema projektu arhitekta Željka Kovačića u suradnji s Jakovom Radovčićem i Željkom Škoberneom. Arhitekt Kovačić je svojim prepoznatljivim stilom i prezentacijom muzejskih predmeta otvorio put ka nekom novom dobu. Njegova je želja bila da muzejski postav što više približi posjetitelju. Tako predmeti u vitrinama ili na postamentima, smješteni u povijesni kontekst, u okružja koja ih određuju, sami pričaju svoju priču i ostaju zapamćeni zbog neke pojedinosti. Obnovom postava u Muzeju postignuto je upravo ono što svi tražimo – ne hladnoću i nedostupnost predmeta, već neposrednost doživljaja, direktni kontakt s izloškom i intimnost ugođaja.