Grad Samobor Grad Samobor Logo

Novosti   /   Izložbe

Jovica Drobnjak Foto - grafije

JOVICA DROBNJAK „FOTO - grafije“

 

Otvorenje izložbe u utorak 22. rujna 2020. u 19 sati

 

Mala dvorana Galerije Prica

Pučko otvoreno učilište Samobor

Trg Matice hrvatske 6

 

Izložba je otvorena do 18. 10. 2020.

 

Radno vrijeme galerije:

utorak – četvrtak 9 – 14h

petak 13 – 19h

subota, nedjelja 10 – 17h

ponedjeljkom, praznicima i blagdanima zatvoreno

 

FOTO - grafije

 

Potraga za ljepotom, za likovnošću, za skladom u formama koje je stvorila priroda ili ljudska ruka često rezultira pronalaskom jedinstvenosti u nečemu posve običnom i svakodnevnom i to prvenstveno zbog sposobnosti pojedinca da pronikne u sfere dublje od puke površinske pojavnosti. Jedan od načina traganja jest medij fotografije. Poznati fotograf Pierre Poulain ide korak dalje tvrdeći kako fotografija ima istu ulogu kao filozofija bivajući "sredstvom kojim se otjelovljuje potraga" pri čemu fotograf utjelovljuje nevidljivo u vidljivom. Odabirući upravo fotografiju kao svoj primarni medij izričaja Jovica Drobnjak polazi od svakodnevnih motiva koji čine savršenu podlogu za bilježenje fascinantne igre svjetlosti prilikom koje nastale fotografije otvaraju jedan posve novi svijet apstraktnih oblika čiste likovnosti.

 

Izložba FOTO-grafije objedinjuje dva recentna ciklusa fotografija autora Jovice Drobnjaka koji naizgled djeluju posve različito, ali kada pomnije proučimo pristup i promišljanja samog autora te polazište s kojeg je krenuo u oblikovanje pojedine serije radova uviđamo da je riječ o ciklusima koji predstavljaju različite varijacije istog koncepta. Stepenište koje krasi unutrašnjost spomenika Vojina Bakića na Petrovoj gori čini podlogu zabilježene igre dnevnog svjetla na razvedenoj betonskoj konstrukciji u ciklusu Ilegalna iluminacija. Bez ikakvih intervencija ili manipulacija, Jovica Drobnjak slijedio je prirodne mijene svjetlosti te bilježio ključne trenutke naracije samih oblika. Zavojito stepenište fotografirano iz različitih uglova i u različito doba dana kontinuirano mijenja svoju vizuru. Dijapazon seže od toplih zlaćanih i zemljanih nijansi preko sivih i fascinantnih zelenih tonova pa sve do potpunog crnila iz kojeg tek povremeno izranjaju gradivni elementi. Karakter interpretiranog kadra ovisi o ritmu zabilježenih formi. Zaobljene, blage, valovite, gotovo meke forme potencirane bojom trenutne svjetlosti pojavljuju se u mnogim varijacijama - od vodoravnih preko dijagonalnih do okomitih koje se presijecaju prolazeći jedna ispod ili iznad druge. Povremeno se isprepletene silnice istog smjera kretanja nadopunjuju i potenciraju, dok se u drugim izvedenicama uravnotežuju suprotnim smjerovima kretanja. Iako većina kompozicija sadrži veći broj elemenata stepeništa, povremeno se javljaju krajnje minimalističke izvedbe s konstruktivnim elementima jednakog usmjerenja zabilježenih gotovo u potpunom mraku pri čemu pravilni ritam ponavljajućih elemenata vodi oko promatrača u dubinu gdje se forme stapaju s crnilom. Fascinantne su i kompozicije svedene na tek jednu trodimenzionalnu liniju koja izvire iz crne pozadine dok osvijetljenost s dvije strane naglašava volumen, gibanje i kretanje samog oblika. Iako je riječ o tek jednom stepeništu, svojevrsna fotografska studija koja počiva na bilješkama snimljenim iz različitih rakursa i u različito doba dana otvara beskrajno vrelo mogućnosti interpretacije i doživljaja pri čemu se dokida prepoznatljivost odabranog motiva i otvaraju posve nove mogućnosti, vizure i sadržaji. Tako Jovica Drobnjak postaje posrednik između promatrača i onog nevidljivog, potencijalnog, mogućeg. Na fotografijama nema naknadnih intervencija, izbjegnuto je uklanjanje nepravilnosti i sitnih slučajnosti koje u konačnici daju čar i životnost samom prikazu poput nesavršenosti betona, okrhnutosti ruba ili mrlja koje su izbile na površinu plohe. Ključnu ulogu u interpretaciji igra jedinstvo ideje, doživljaja i vizualne interpretacije autora što potvrđuje i činjenica da je od jednog hladnog derutnog betonskog stepeništa, koje je nekada bilo impozantna umjetnička izvedba u prostoru, potencirana i ostvarena elegancija, melodičnost i suptilnost formi koja počiva na vrsnom osjećanju sadržaja, intuitivnom građenju poetike djela te suverenoj tehničkoj izvedbi fotografije. U konačnici je ciklus fotografija rezultirao čudnovatim kompozicijama koje progovaraju likovnim elementima lišene svih povijesnih, prostornih i značenjskih konotacija.

 

S druge strane, ciklus Ograde svjetla predstavlja jednu posve minimalističku geometrijsku priču svedenu na dijapazon krupno kadriranih elemenata ograde izdvojene iz realnosti, pri čemu sâm motiv – ograda – postaje polazište za eksperiment formi, tekstura i svjetlosnih efekata. Primarne strukture naglašenog linearizma oživljene su izmjenom prirodne svjetlosti i sjene, gustoćom gradivnih elemenata i ritmom silnica različitih usmjerenja. Igra s ekspozicijom i nizom detalja pod raznim kutovima otvara mogućnosti gradnje kompozicija različitog ritma i dinamike. Namjerno preeksponirana fotografija rezultira gotovo bijelom kompozicijom čiju formu i ritam definiraju tek za nijansu tamniji bridovi ograde. Kod fotografije snimljene za jakog sunca, zbog određenog kuta snimanja, elemente u sjeni dodatno potenciraju trake svjetlosti stvarajući naglašenu izmjenu tanjih i duljih linija koje lome tj. umnažaju samu formu ograde. Uslojavanje, raslojavanje i prividno umnažanje najjednostavnijeg gradivnog elementa otvara mogućnosti igre i različitih interpretacija te rađanje novih formi koje nikada ne bismo ni spoznali ukoliko bi uopće zastali kod ograde i prepoznali njezin potencijal. Kao i kod stepeništa, nepravilnosti poput mrlja su zadržane, a krupnim kadriranjem i oslobađanjem od prvobitnog motiva zalazimo u područje čiste umjetnosti i istraživanja pri čemu pojedine fotografije djeluju poput slike na platnu ili grafike. Kod podeksponiranih fotografija taj slikarski moment posebice dolazi do izražaja. Pročišćenost formi, redukcija oblika i minimalizam rezultirali su kontemplativnim prostorom skladnih i uravnoteženih kompozicija koje su lišene tereta značenja i konotacije prostora. Estetska vrijednost ostvarena je isključivo likovnim elementima proporcionalno nanizanih pravokutnih formi dijagonalnih, vodoravnih ili okomitih usmjerenja. U oba ciklusa djela se neposredno obraćaju promatraču čistom likovnošću, dok svjetlost predstavlja njihovo inherentno svojstvo.

 

Svaka umjetnička fotografija je otisak duše njezinog autora. Ona govori o senzibilitetu pojedinca koji ju je zabilježio i interpretira njegovo viđenje svijeta. Kako i sâm naziv izložbe kaže, osim što je svjetlom zapisao prizor iz stvarnosti, Jovica Drobnjak zapisao ga je na sebi svojstven način koristeći svjetlo kao glavno izražajno sredstvo koje naznačuje dubinu i volumen, stvara ugođaj i u konačnici oživljava zabilježeni prostor dodatno obogaćen rukopisom, emocijama i vrijednosnim notama autora. Jovica Drobnjak nastoji pronaći likovni govor tamo gdje bi ga čovjek najmanje očekivao, a svoju osnovnu misao u pristupu fotografiji sažeo je u rečenici "fotografija je za mene jedna velika igra sa svjetlom koja me izuzetno veseli". Ta misao ujedno otkriva i cilj ove izložbe, a to je pronaći likovnost u naizgled običnim motivima poput ograde i stepeništa koji tretirani umjetničkim okom i fotografskim objektivom poprimaju novi život u svijetu umjetnosti. U konačnici, namjera je kod promatrača proizvesti emociju i užitak percepcije i doživljaja predstavljenih radova koji su u potpunosti lišeni skrivenih značenja, sadržaja ili velikih poruka. Tako promatrač ulaskom u galeriju zaboravlja na svakodnevne preokupacije, predstavljeni rad u potpunosti zaokuplja njegove misli, uvodi ga u svoju priču oslobođenu vanjskog svijeta kako bi se u potpunosti predao užitku, percepciji i valorizaciji samog umjetničkog djela.

 

Sonja Švec Španjol, mag.hist.art.

 

 

BIOGRAFIJA

Jovica Drobnjak rođen je 1966. godine u Gornjoj Ploči. Fotografijom se počinje baviti 1981. godine u fotogrupi zagrebačke osnovne škole „Većeslav Holjevac„. Četiri godine kasnije maturirao na Odjelu fotografskih tehnika Škole primijenjenih umjetnosti u Zagrebu. Dvanaest godina zaposlen je kao fotograf u nekoliko hrvatskih tjednika i magazina, a posljednjih deset godina djeluje kao samostalni fotograf.

 

SAMOSTALNE IZLOŽBE

2012. Izložbeni salon „Izidor Kršnjavi“, Zagreb „Isto ...a različito“ zajednička izložba  s akademskom slikaricom Brankom Dubovac, fotografije

2015. Francuski institut, Medijateka, Zagreb „Ilegalna iluminacija“, fotografije

2016. Knjižnica i čitaonica „Bogdan Ogrizović“, Zagreb „Portreti 1“, fotografije

2016. Foto galerija „Lang“, Samobor „Mrtva priroda – cvijeće“, fotografije

2016. KIC „Galerija na katu“, Zagreb „Ograde svjetla“, fotografije

2017. Galerija „Greta“, Zagreb „Boje i lakovi“, fotografije

2019. KIC „Galerija na katu“, Zagreb „Zidovi mržnje““, fotografije

 

SKUPNE IZLOŽBE

2016. „Dom Marina Držića“, Dubrovnik „Ut Pictura Poesis“, dvije fotografije

2017. Galerija „Prica“, Samobor 4. trijenale autoportreta „Pojam o sebi“, jedna fotografija

2018. Galerija „Zvonimir“, Zagreb "PerceiveArt – Leave a trail", pet fotografija

 

Kontakt:

e-mail kontakt: drobnjak.zg8@gmail.com

U PROSTORIMA GALERIJE PRICA, POU SAMOBOR OBAVEZNO JE NOŠENJE ZAŠTITNE MASKE ZA LICE

Objavljeno: 15.09.2020.