Razgovori iz prošlosti

„Razgovori iz prošlosti“

izložba starih razglednica i čestitaka iz zbirke Josipa Horvata, Samoborca i sakupljača starina

 

Otvorenje izložbe u petak 31. siječnja 2020. u 18 sati

 

Mala dvorana Galerije Prica

Pučko otvoreno učilište Samobor

Trg Matice hrvatske 6

 

Izložba je otvorena do srijede 12.2.2020.

 

Radno vrijeme galerije:

utorak – četvrtak 9 – 14h

petak 13 – 19h

subota, nedjelja 10 – 17h

ponedjeljkom, praznicima i blagdanima zatvoreno

 

 

Razgovori iz prošlosti

 

Noć muzeja je manifestacija koja svake godine pobuđuje znatiželju brojnih posjetitelja koji imaju priliku u jednoj noći upoznati djelić bogate ponude muzeja i galerija.

Upravo zbog velikog interesa Noći muzeja idealna je prilika za predstaviti jednu vrijednu, ali manje znanu zbirku Samoborca Josipa Horvata. On dugi niz godina spašava odbačenu povijest brojnih obitelji iz Samobora, no i šire. Zašto to radi? Vjeruje da je povijest bitna kako za pojedinca, tako i za društvo, dok kroz fizički materijal upoznajemo brojne segmente života naših predaka.

Upravo iz tog razloga treba vrednovati privatne zbirke svakog pojedinca, ponekad i cijelih obitelji, koji su svjesni svoga nasljedstva i povijesne ostavštine.

U zbirci Josipa Horvata nalazi se mnogo sakupljenih predmeta od kojih je svakako vrijedna i u europskim krugovima prepoznata zbirka stereofotografija autora Samoborca Franje Bahovca. Također je prije nekoliko godina u Samoborskom muzeju predstavljena bogata zbirka satova, kojih gospodin Horvat ima nekoliko stotina različitih veličina i stilova.

Izložbom „Razgovori iz prošlosti“ kojom predstavljamo stare razglednice i čestitke u Galeriji Prica želimo otkriti jedan još nepoznati segment njegove opsežne zbirke.

Još ne tako davno dolazak poštara pred kućni prag za vrijeme božićnih blagdana bio je radosna vijest za sve ukućane. Postojao je običaj slanja i primanja čestitaka od prijatelja i rođaka koji žive u drugim gradovima ili državama. Nekada se putem čestitaka i razglednica prenosilo informacije i to je sigurno bio jedan od načina na koji su se održavale brojne obiteljske, prijateljske i ljubavne veze. Kultura slanja razglednica, običaj je koji je s dolaskom 21. stoljeća gotovo potpuno nestao. Danas ih još njeguju starije generacije dok mlađe stvaraju digitalnu inačicu razglednica ili jednostavno šalju fotografije s društvenih mreža.

Čestitke i razglednice iz zbirke Josipa Horvata stare su više od stotinu godina i osim što predstavljaju svojevremeni duh vremena vezan za međuljudske odnose, zanimljiv su likovni materijal koji sada, sa znatnim vremenskim odmakom promatramo, iz druge perspektive. To je materijal koji je bio dostupan širim krugovima društva, no ipak se do danas sačuvalo tek njihov manji broj.

Svakako treba istaknuti da izloženi materijal predstavlja ukus publike toga vremena. Teme su raznolike, možda bi se s današnjeg stanovišta reklo da su pomalo kičaste, a variraju od mitoloških prizora, kućnih scena, pejzaža, portreta do mrtvih priroda (voće i cvijeće).

Zanimljivo je da se u zbirci Josipa Horvata, koju je relativno nasumično sakupljao, međusobno dopisivanje dragih ljudi odvijalo na području Hrvatske, koja je kroz povijest mijenjala svoju pripadnost monarhijama, savezima i državama, no ono što se većinom uočava je da su reprodukcije slika na njima često rad stranih majstora (Njemačka, Austrija, Češka), a puno rjeđe domaćeg slikara.

Osim prigodnih razglednica koje su se najčešće slale radi korespondencije između obitelji ili prijatelja tu su i čestitke koje su se slale prigodno povodom Božića i Uskrsa u kojima možemo vidjeti da se glavna tematska obilježja tih blagdana sad već cijelo stoljeće nisu bitno mijenjala.

Samoborcima će sigurno biti zanimljive i razglednice s motivima grada Samobora, na kojima će mnogi prepoznati ulice, trgove, obrte, trgovine i druge poznate motive. Neki od njih se nalaze u istom stanju kao i danas, dok drugih više nema. Možemo reći da u malom formatu vidimo svojevrsni život jednog grada.

Razglednice i čestitke već neko vrijeme nisu dio naše svakodnevnice, no kroz izložbe ovakvog formata zanimljivo se podsjetiti kako se dopisivalo i ne tako davno.

Nikolina Šimunović