Šetnja s književnicima - Miroslav Krleža
Ljudevit Gaj hrvatski je preporoditelj i književnik, jezikoslovac, ideolog, novinar i vođa ilirskog pokreta.
Rođen je 1809. godine u Krapini, a odrastao je u francusko-njemačkoj obitelji, pa se u njegovom kućanstvu govorilo njemačkim jezikom.
U općoj društvenoj klimi nacionalnog buđenja, Gaj početkom 30-ih godina 19. stoljeća pokušava svijest o jednom jeziku i zajedničkoj prošlosti uklopiti u tadašnja suvremena učenja o jeziku kao važnoj osobini nacije pa 1830. u Budimu, tiska dvojezičnu knjižicu "Kratka osnova horvatsko-slavenskoga pravopisanja", na hrvatskom i njemačkom jeziku.
Osim „Kratke osnove”, knjižice po kojoj postaje poznat diljem domovine, Gaj 1835. osniva Novine Horvatske, koje su prve hrvatske novine odobrene od strane tadašnje kraljevine, a imale su i svoj književni prilog, poznatu Danicu horvatsku, slavonsku i dalmatinsku.
Gaj je bio čest gost u Samoboru. Negdje početkom 1833. Gaj je, putujući saonicama u Samobor u posjet prijatelju Ferdi Livadiću, očaran samoborskom okolicom, negdje blizu Samobora, rekao sam sebi "još Hrvatska nî propala, dok mi živimo". Vozeći se dalje, začuo je izdaleka glazbu, spoznavši kako je to glazba hrvatskih seljaka "koji su ju valjda na svadbi za ples gudili". Stigavši pred kuću prijatelja Ferde, već je imao riječi i osnovu melodije, pa je utrčao u kuću i uzevši papir i pero, zapisao pjesmu koja mu je bila na pameti, a Livadić je iste večeri za tu pjesmu napisao note.
Početkom 1834., Gaj boravi u Samoboru i u dogovoru s Ferdom Livadićem podnosi molbu samoborskom magistratu da ga prime u red svojih „purgara“. Ovom molbom općina se i sama smatrala počašćenom te na sjednici 5. veljače 1834. Gaj polaže prisegu.
Objavljeno: 09.11.2022.
