Prikaz suživota i zajedništva dvaju naroda

Kroz protekla stoljeća bezbroj je primjera velikog doprinosa Nijemaca razvoju društva, kulture, znanosti, umjetnosti, graditeljstva, političkih institucija, sporta, gospodarstva te suživota s Hrvatima na ovom prostoru. Dio te bogate povijesti predstavnik njemačke nacionalne manjine u Zagrebačkoj županiji i saborski zastupnik Goran Beus Richembergh pretočio je u izložbu Nijemci u Zagrebu i okolici kroz stoljeća (Deutsche in Zagreb und Umgebung durch die Jahrhunderten), koja je 9. siječnja svečano otvorena u Samoborskom muzeju. Idealno je to mjestu za ovu izložbu jer je Muzej, kao što je poznato, smješten u zgradi u kojoj je živio i radio Ferdo Livadić, tj. Ferdinand Wiesner.

U svom govoru na otvorenju Goran Beus Richembergh istaknuo je činjenicu da je Livadić u toj svojoj kući ugošćivao prvake Ilirskog preporoda, koji su također svoja njemačka imena i prezimena zamijenili hrvatskim, a najpoznatiji je Ljudevit Gaj. Tu su i primjeri Franje Kuhača, Ivana Zajca, Vatroslava Lisinskog, Bratoljuba Klaića i drugih. Beus Richembergh istaknuo je da su današnji deklarirani pripadnici njemačke nacionalnosti u Hrvatskoj ponosni na te svoje prethodnike i na njihov doprinos razvoju hrvatskog identiteta i svijesti kroz stoljeća.

Tijekom 20. stoljeća dolazi do obrata, jer je velik broj Nijemaca protjeran i oduzeta im je imovina samo zato što su imali njemačko prezime, a osobito se to odnosi na razdoblje od 1944. do 1948. godine, kada su postojala i 72 sabirna radna koncentracijska logora za pripadnike njemačke nacionalne manjine, naglasio je Beus Richembergh, dodavši da sve to nije moglo izbrisati gotovo 8 stoljeća divnog suživota, kada su pripadnici njemačke nacionalnosti bili često pioniri razvoja brojnih društvenih područja. Inače, između dva svjetska rata njemačka nacionalna manjina u Hrvatskoj brojala je oko 170 tisuća pripadnika, a danas tek oko 3 tisuće. No, računa se da je još najmanje 50 tisuća stanovnika koji nose njemačka prezimena i čiji su se bliski preci smatrali Nijemcima. Prema popisu stanovništva iz 2011. godine na području Zagreba i njegove okolice živi tek oko 470 deklariranih Nijemaca.

U uvodnom dijelu na otvorenju govorio je kustos Samoborskog muzeja Luka Kazimović, koji se posebno osvrnuo na povijest Nijemaca u Samoboru, rekavši da se spominju već 1242. godine, ali se značajnije pojavljivanje bilježi od 16. stoljeća, osobito u naselju Rude gdje se, vezana uz rudarstvo, održala homegena zajednica, a u tom mjestu 1572. godine bilježi se i ime prvog liječnika, također Nijemca. Upravo stoga bilo je logično da na otvorenju budu i članovi KUD-a Oštrc iz Ruda, koji su svom radu čuvaju i djelić njemačke baštine.

Okupljene je potom pozdravio i predsjednik skupštine Zagrebačke županije Damir Mikuljan, pozdravno pismo uputio je veleposlanik Savezne Republike Njemačke u Hrvatskoj dr. Robert Klinke, a izložbu je otvorio samoborski gradonačelnik Krešo Beljak, također istaknuvši brojne Nijemce tijekom Ilirskog, a kasnije Hrvatskog narodnog preporoda, koji su odigrali značajnu ulogu u razvoju hrvatskog identiteta te dodao da u Samoboru nikad nije došlo do okupljanja Nijemaca u neku zajednicu, iako su u njemu ostavili dubok trag.

Otvorenju ove izložbe nazočili su brojni gosti i uzvanici, među kojima i saborski zastupnik Ivo Davor Stier, a uz gradonačelnika Beljaka bili su i njegova zamjenica Sanja Horvat Iveković, predsjednik samoborskog Gradskog vijeća Miran Šoić te predsjednica Upravnog vijeća Samoborskog muzeja Irena Kapor.

Kako je najavljeno, izložba je prvi dio projekta, a drugi dio će biti knjiga koja bi trebala izaći iz tiska do kraja ove godine. U planu je da se izložba još postavi u Osijeku i Vukovaru, a potom i u Berlinu. Autor i organizator izložbe je Goran Beus Richembergh, suorganizator Njemačka zajednica – Zemaljska udruga Podunavskih Švaba u Hrvatskoj, a pokrovitelji Zagrebačka županija, Grad Zagreb, Veleposlanstvo Savezne Republike Njemačke, Zajednica Nijemaca u Hrvatskoj te gradovi Samobor i Velika Gorica.