Povratak u građanski život 19. stoljeća

Od sredine 19. stoljeća, zaslugom tadašnjeg gradonačelnika Ljudevita Šmidhena i ostalih znamenitih Samoboraca, traje uređenje park šume ponad samog centra grada na Anindolu, poznatije kao Anin-perivoj. Početak je to i majalesa, građanske tradicije kićenja zdenaca i izvora vode ispod Staroga grada na Vugrinščaku, poznatih proštenja ispred crkvica skrivenih u šumi i okupljanja na uređenom Tancplacu, gdje se, naravno, i plesalo.

Već niz godina tradicija se polako obnavlja, park šuma i staze se sustavno uređuju, a ni Tancplac više nije prazan.

I ove godine, u petak, 28. travnja, učenici samoborskih škola, članovi udruga i brojni građani krenuli su, kiteći izvore bukovim grančicama, od Vugrinščaka do Tancplaca, gdje je održan središnji dio manifestacije. 

Ravnateljica JU Zeleni prsten Martina Glasnović pozdravila je i uvažene goste, među kojima su bili i gradski pročelnik za gospodarstvo Hrvoje Frankić, županijski pročelnik Ante Mandarić te pročelnica Ksenija Čuljak. Zahvalila je svima koji sudjeluju u projektu obnove Anin-perivoja, a posebno Miroslavu Ivanščaku, Milanu Žegarcu Peharniku i Gradu Samoboru, jer projekt obnove upravo je dobio građevinsku dozvolu, temeljem koje se mogu prijaviti na fondove EU za sredstva kojima će urediti park.

Uz poznate samoborske pjesme posvećene Anindolu, koje je otpjevala Đurđica Pleše Vujica, i Vrazove stihove (Milan Žegarac Peharnik), na Tancplacu su građanske plesove 19. stoljeća najprije zaplesali članovi Plemićke mladeži iz Zaprešića u svojim prekrasnim krinolinama i odorama. Lagani, profinjeni koraci i plemićko držanje mladih gospa privukli su i ostale posjetitelje, koji su ovom prilikom dobili i profesionalnu poduku iz valcera, poloneze, slavonskog kola, ali i uvriježenog protokola kako se odnositi prema damama.

Naš pročelnik Frankić, koji je na početku obećao i daljnju podršku Grada projektu uređenja parka, odlično se snašao i u plesu.

Na kraju su svi zajedno pogledali i film Tko pjeva, zlo ne misli, dobro se zabavili i uživali u domaćim kolačima iz radionice Marije Lindić i njezinih kolegica iz Udruge Etno-fletno.